Prijeđi na sadržaj

Dan ustanka naroda Hrvatske

Izvor: Wikipedija
Žene na proslavi godišnjice ustanka, Kordun 1944.

Dan ustanka naroda Hrvatske je bio republički praznik u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, koji se proslavljao 27. jula.

Dan ustanka, obeležavao je godišnjicu oružane akcije ličkih gerilskih odreda na Srb, 27. jula 1941. godine. Tog dana lički gerilski odredi i naroda iz okoline Donjeg Lapca, napali su i zauzeli ustaško-žandarmerijsku stanicu u Srbu, razrušili železničku prugu Knin-Drvar i uništili odred ustaša kod Srpskog klanca. Posle ove akcije ustanak se proširio na čitavu Liku i Kordun, a ubrzo je zahvatio i druge delove Hrvatske.

Praznik u SFRJ

[uredi | uredi kod]
Proslavimo Dan ustanka, plakat povodom 4. godišnjice ustanka.

Odluku o određivanju 27. jula za Dan ustanka naroda Hrvatske donelo je Zemaljsko antifašističko veće narodnog oslobođenja Hrvatske, avgusta 1945. godine. Ovaj praznik proslavljao se na čitavoj teritoriji Hrvatske, a posebno u ustaničkim krajevima - Lici, Baniji i Kordunu. Posle raspada SFRJ, 1991. godine, ovaj praznik je ukinut, a umesto njega u Hrvatskoj se 22. juna proslavlja Dan antifašističke borbe, u znak sećanja na 22. jun 1941. godine kada je u okolini Siska formiran Sisački partizanski odred.[1]

Nakon raspada SFRJ

[uredi | uredi kod]
Spomenik ustanku naroda Hrvatske u Srbu.

S raspadom SFR Jugoslavije, događaj je doživio znatne promjene. Iskrivljavan je i tumačen izvan historijskog konteksta u kojem se dogodio. Postao je predmet ideoloških obračuna i služio za različite političke potrebe s ciljem zamagljivanja NOB-a i antifašizma. Srpski iredentisti ustanak u Srbu koristili su kao okidač za nacionalne sukobe, plašeći Srbe u Hrvatskoj ustašama i manipulirajući genocidom koji se nad njima dogodio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Hrvatska vladajuća elita je ustanak u Srbu tumačila kao četnički ustanak protiv "ispunjenja vjekovne težnje Hrvata za vlastitom državom". Fokus je prebačen s klasnog i antifašističkog u nacionalne okvire, a kompletna problematika svedena je na sukob između Hrvata i Srba.[2]

Tokom rata u Hrvatskoj, avgusta 1995. godine, pripadnici hrvatske vojske su porušili spomenik „Ustanku naroda Hrvatske“ u Srbu, izgrađen 1951. godine. Spomenik je 2010. godine obnovila Vlada Republike Hrvatske, na inicijativu Srpskog narodnog vjeća.

Literatura

[uredi | uredi kod]
Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „Hrvatska: Dan antifašističke borbe” (sr). Radio-televizija Republike Srpske. 22. 6. 2012.. Pristupljeno 22. 6. 2012. 
  2. https://www.box.com/s/0lw0n4ivnsg53l7jbprk Publikacija sabh.hr

Vidi još

[uredi | uredi kod]