Sovjet – razlika između verzija
m Bot: Oblikovanje ISBN |
m Robot: Adding uk:Ради депутатів трудящих |
||
Red 61: | Red 61: | ||
[[sv:Sovjet (råd)]] |
[[sv:Sovjet (råd)]] |
||
[[tr:Sovyet]] |
[[tr:Sovyet]] |
||
[[uk:Ради депутатів трудящих]] |
|||
[[vi:Xô viết]] |
[[vi:Xô viết]] |
||
[[zh:苏维埃]] |
[[zh:苏维埃]] |
Verzija na datum 27 juni 2012 u 03:15
Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.
Historija
Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).
Note
U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.
- Ukrajina: рада (rada); Bjelorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbajdžan: совет; Litva: taryba; Moldova: совиет; Latvija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu
Bilješke
- ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0
Bibliografija
- Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution 1990 Oxford University Press ISBN 0713165308
- Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets 1976 Pluto Press
- Voline: The Unknown Revolution Black Rose Books
- Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917 2005 Cambridge University Press ISBN 0521841550
- Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы
- Алексей Гусев: ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ