Poprad
Poprad Poprad | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Gradonačelnik | ing. Anton Danko (nezavistan kandidat) |
Kraj | Prešovski |
Okrug | Poprad |
Regija | Spiš |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (30.06.2007) | 54.931 |
Gustina stanovništva | 852 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 49°03′24″N 20°17′51″E / 49.056667°N 20.2975°E |
Nadmorska visina | 672 m |
Površina | 62.996 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 058 01 |
Pozivni broj | 0 52 |
Registarska oznaka | PP |
Veb-strana | www.poprad.sk |
Koordinate: 49° 03′ 24" SGŠ, 20° 17′ 51" IGD
Poprad (slov. Poprad, mađ. Poprád, nem. Deutschendorf) je deseti po veličini grad u Slovačkoj i drugi po važnosti grad u Prešovskog kraja.
Poprad je poznat kao najviši veći grad u Slovačkoj (oko 670 m n. v.), smešten u blizini najpoznatijih zimskih turističkih odredišta na Tatrama.
Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]
Poprad je smešten u severnom delu države. Prestonica države, Bratislava, nalazi se 340 km jugozapadno.
Reljef: Poprad se razvio u središnjem delu Tatri. Grad je smešten u kotlini istoimene reke Poprad. Kotlina je sa severa ograđena Visokim Tatrama, sa juga Niskim Tatrama, a sa istoka Levočkim vrhima. Nadmorska visina grada je oko 670 metara, pa je Poprad najviši veći grad u Slovačkoj.
Klima: Klima u Popradu je kontinentalna sa oštrijom crtom zbog znatne nadmorske visine i planinske okoline.
Vode: Kroz Poprad protiče istoimena reka Poprad. Ona deli grad na dva dela.
Istorija[uredi | uredi kod]
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod ovim imenom prvi put se spominje 1256. g. kao naselje sa Nemačkim življem. U razdoblju od 1412. g. do 1770. g. grad je bio deo Poljske. Posle toga je grad je bio u sastavu Ugarske. Tokom ovog vremena Poprad nije bio značajan grad, već samo jedan od mnogih malih gradova u okolini.
Krajem 1918. g. grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. Tokom Drugog svetskog rata najveći deo mesnog nemačkog stanovništva je dobrovoljno napustio grad. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Danas Poprad ima oko 55.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika jedva raste.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- rimokatolici - 65,9%,
- ateisti - 16,8%,
- luterani - 7,3%.
- ostali.