Polovinkine
Polovinkine
Половинкине | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 49°13′N 38°54′E / 49.217°N 38.900°E | |
| Država | Ukrajina |
| Oblast | Luganska |
| Rajon | Starobilski |
| Površina | |
| - Ukupna | 5,546 km2 |
| Visina | 57 m |
| Stanovništvo (2001) | |
| - Grad | 2.913 |
| - Gustoća | 525 st./km2 |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTCUTC+2) |
| Poštanski broj | 92760 |
| Pozivni broj | (+380) 6461 |
| Karta | |
  Polovinkine Polovinkine na karti Ukrajine | |
Polovinkine (ukr. Половинкине, rus. Половинкино) su selo u Luganskoj oblasti u Ukrajini.
Geografija i osobine[uredi | uredi kod]
Selo se nalazi u sjevernom djelu oblasti, 9 kilometra daleko od Starobiljska i 90 kilometara od Luganska, i brojilo je oko 2.900 stanovnika u 2001. godini. Ima jednu željezničku stanicu na željezničkoj liniji „Luhansk–Starobilsk” i leži na autocesti N21. Potok Balka Serednja (Балка Середня) teče kroz južni dio sela pa se u njegovoj blizini ulijeva u rijeku Ajdar.
Historija[uredi | uredi kod]
Selo su 1680. godine na obalama rijeke Ajdara osnovali kmetovi koji su pobjegli s desne obale Ukrajine kao Tolokovka (Толоковка), a današnji naziv nosi od 1917. godine. Ime sela dolazi od riječi „pola” (половина), dok je korijen starog naziva bio u riječi „toloka”, što je miješanje gline i slame za žbukanje kuće. Godine 1708. naselje su spalile carske trupe zbog sudjelovanja u ustanku Kindrat Bulavina[α 1]. Teritorij je ponovno naseljen 1830-ih vojnicima iz Ostrogoške pukovnije[α 2] i seljacima i doseljenicima iz Voronješke gubernije.[α 3]
U Drugom svjetskom ratu protiv njemačkih trupa borilo se 472 stanovnika sela, od kojih je 208 poginulo na ratištu. Ordenima i medaljama odlikovana su 403 borca. Kolhoznik sela Bajdivka priložila je 30.000 rubalja u fond za obranu. Tim novcem je 1944. vojnicima kupljeno osobno oružje. U središtu sela podignut je spomenik u čast palim borcima. Na 25. obljetnicu pobjede u Drugom svjetskom ratu u središtu sela otvoren je spomenik heroju Sovjetskog Saveza V. I. Bikovskom, koji je hrabro poginuo u zračnoj borbi u obrani sela. Jedna od središnjih ulica u selu nazvana je u njegovu čast. U selu je bio centar jedne kolektivne farme, koja je imala 4,7 tisuća hektara zemlje, od kojih he 3,9 tisuća hektara bilo obradivo. Gospodarstvo Polovinkina je se specijaliziralo u proizvodnji mesnih i mliječnih proizvoda, u uzgoju povrća, suncokreta i žitarica. Na području sela 1972. godine dovršena je izgradnja tvornice krmne smjese. 32 čelnika kolhoza su nagrađena sa ordenima i medaljama SSSR-a za velikodušan rad, uključujući Lenjinovim ordenom: mljekarica L. M. Grigorenko, zemljoradnik S. A. Sergijenko, šef kolhoza T. I. Jakub; zatim Ordenom Oktobarske revolucije odlikovani su lančar A. F. Makarenko, stočar A. S. Korjak, traktorist I. P. Polovinko, uzgajač telad A. I. Šejko. Stanovnik sela T. D. Jangol bio je delegat IV sveruskog kongresa sovjeta iz okruga Starobilj. Selo je stradalo u holodomoru, genocidu nad ukrajinskim narodom koji je počinila vlada SSSR-a u razdoblju 1932/33, broj utvrđenih žrtava bio je 222 osobe. Od ožujka 2022. selo su okupirali ruski teroristi.
Od aprila 2014. godine spada u područje Luganske Narodne Republike, pripojenoj Ruskoj Federaciji od septembra 2022. Ruske snage su okupirale Polovinkine u martu 2022. Selo je kao i cijelo lugansko područje u ratnom stanju.
Dana 12. juna 2020. selo je postalo dio novoosnovane općine Starobiljsk. Do tada je zajedno sa selima Novoselivka (Новоселівка) i Titarivka (Титарівка) činilo jedinstvenu ruralnu općinu Polovinkine.
Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]
- Ivan Svitličnij, književnik
- Nadija Svіtlična, aktivistica za ljudska prava
Galerija[uredi | uredi kod]
-
Prolazeći kroz Polovinkine
-
Spomenik
Bilješke[uredi | uredi kod]
- ↑ Bulavin Kindrat Opanasovič (1667-1708), jedan od vođa kozačkog ustanka na Donu protiv Moskovskog carstva.
- ↑ Ostrogoška slobodska čerkeška pukovnija (ru. Острогожский слободской казачий полк).
- ↑ Voronješka gubernija, gubernija Ruskog Carstva, postojala je od 1725. do 1928, glavni grad je bio Voronjež.