Paška čipka

Izvor: Wikipedia
Paška čipka

Paška čipka je vrsta čipke koja se šije u hrvatskom gradu Pagu (otok Pag) koja se odlikuje iznimnom ljepotom uzoraka, kvalitetom i načinom izrade te višestoljetnom tradicijom izrade.

Povijest paške čipke[uredi - уреди]

Specifičnost paške čipke je u tome što se smatra da je njezin korijen u Mikeni i da je se zadržala u gradu Pagu od davnine jer prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki, također izrazita osobina paške čipke je da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade te njihov uzorak prenosio sa koljena na koljeno, sa majki na kćeri usmenom predajom i praktičnim radom.

Prvi puta da je paška čipka službeno predstavljena na izložbi 1880.U razdoblju od 1906. do 1943. godine paška je čipka prikazana na brojnim izložbama diljem svijeta, u Londonu, New Yorku, Budimpešti, Beogradu, Beču, Milanu, Pragu, te na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine dobila je zlatnu plaketu kao iznimno vrijedan ručni rad. Carica Marija Terezija je na bečkom dvoru držala pašku čipkaricu koja je šivala čipku za potrebe dvora.

Očuvanje tradicije čipkarstva[uredi - уреди]

U novijoj povijesti se 1906. godine Frane Budak gradonačelnik Paga je utemeljio Čipkarsku školu izrade paške čipke u kojoj je prva učiteljica bila Nina Rakamarić koja je pedagošku obuku stekla u Beču. Frane Budak je ujedno izdvojio čipku od ostalih uporabnih predmeta kao što su zavjese, maramice, pokrivači, plahte i drugi a prikupio je i izradio oko pedesetak izvornih nacrta po kojima se i danas izrađuje paška čipka.

Čipkarska škola je kontinuirano radila do 1945. godine, nakon toga je radila s manjim i većim prekidima da bi 1994. godine ponovno počela kontinuirano djelovati u sklopu srednje škole Bartula Kašića.

Uz čipkarsku školu u očuvanju tradicije paške čipke izrazitu ulogu igra i Udruga paških čipkarica "Frane Budak" iz grada Paga koji imaju znatnu količinsku izradu čipke.

Vrijednost paške čipke[uredi - уреди]

Paška čipka izvorni [1] [2] je hrvatski proizvod te se tijekom godina pokazalo da uporabna vrijednost paške prerasla u kulturno dobro RH[3], nematerijalnu baštinu te izraziti suvenir otoka Paga pa i Hrvatske te je jedan od najpoželjnijih hrvatskih suvenira prikladan kao poklon i osobna uspomena.

Ovo "bijelo zlato" kako ga zovu sve više postaje predmet koji se ističe svojom umjetničkom vrijednosti i izgledom te nije neuobičajeno da se vidi uokvirenu na zidu poput neke slike. U gradu Zadru je čak otvorena i galerija [4] paške čipke sa primjercima čipke starim i više od stotinu godina.

Izrada čipke[uredi - уреди]

Postoji više vrsta i oblika čipke te jedan način izrade:

  • iglom na krutoj površini kada se uz osnovne niti nadovezuje uzorak iz središta prema vani poput paukove mreže koji se odlikuje iznimnom čvrtoćom, pri ovom čipkanju upotrebljavaju se niti konca iznimne tankosti i čvrstoće koji daju čipki specifičan prozirni ali i čvrsti izgled, ovaj način izrade čipke je izvorni,


Paška čipkase razlikuje od drugih vrsta čipki po tome što se šije tankim koncem i što je čvrsta. Pašku čipku je moguće nabaviti od čipkarica koje tijekom ljetnih mjeseci šiju pred vratima svoje kuće. Paška čipka manje veličine može biti izuzetno lijep detalj na svečanoj odjeći.

Izvori[uredi - уреди]

Također pogledati[uredi - уреди]