Päijänne

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Päijänne
Harbour on Säynätsalo.jpg
Lokacija
Kontinenti Evropa
Regije Skandinavija
Države  Finska
Pokrajine Päijänne Tavastija, Centralna Ostrobotnija
Gradovi Jyväskylä, Heinola
Koordinate 61°28′37″N25°25′41″E
Hidrografija
Vrsta protočno
Površina 1.118[1] km²
Volumen 18 km³
Aps. visina 78,4 m
Dužina 135[1] km
Širina 3 - 29[1] km
Dubina 95.3[2] m
Otoci Virmailansaari, Salonsaari, Judinsalo, Onkisalo, Paatsalo, Muuratsalo, Haukkasalo, Vuoritsalo, Mustassalo, Edessalo, Taivassalo)
Hidrologija
Pritoke Jezero Rautavesi
Odljev Kymijoki

Päijänne (čita se Pejene) je drugo po veličini jezero Finske a zbog pitke vode najvažnije.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezero Päijänne leži u sredini južne Finske, kraju hiljadu jezera. Jezero je dugo 135 km a široko od 3 do 29 km, ima površinu od 1,054 km²[1], leži na 78,4 metara nadmorske visine, prosječna mu je dubina 18 a najveća 95.3 metara.[2]

Päijänne je najdublje finsko jezero[2], koje zahvaljujući brojnim pritokama svakih 2,5 godine kompletno izmjeni vode, koje mu istječu rijekom Kymijoki u Finski zaljev.[2]

Srednja visina vode iznosi 78,2 metara, a godišnje varira do 60 centimetara.[2]

Najveći gradovi su Jyväskylä, na sjeveru i Heinola na jugu, uz brojne manje, svi su međusobno povezani brodskim vezama, a kanalom Vääksy i sa Jezerom Vesijärvi i Lahtijem.[1]

Vrlo razvedene obale jezera i brojni otoci obrasli su gustom šumom, koja se intenzivno eksploatira i prevozi jezerom. Duž obala nižu se brojna naselja, a na jugu brojni ljetnikovci.[1]

Na jugu se nalazi istoimeni Nacionalni park formiran 1993., na površini od 14 km².

Helsinki je podzemnim akvaduktom dugim 120 km povezan sa jezerom, zbog pitke vode.[2]

Pogledajte i ove stranice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Lake Päijänne" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Lake-Paijanne. pristupljeno 08. 10. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Päijänne" (engleski). Kotka Maretarium. http://www.maretarium.fi/mare/4_16_uk.php. pristupljeno 09. 10. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]