Odežda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Odežda (ruski i staroslovenski: odjeća) je svečana odeća pravoslavnih sveštenika u bogosluženju. Takođe, u istom značenju ovu reč koriste i unijati. U istorijskom i regionalnom kontekstu, ova reč se koristila za svečanu odeću vladara, vitezova, kraljeva, plemića;

U ranom hrićanstvu sveštenoslužitelji su nosili odežde po kroju slične svakodnevnoj odeći, ali izrađene od skupocenog materijala, i odevali su je samo pri bogosluženjima. Postojale su i odežde nalik starozavetnim. Crkva, čuvajući predanje, u kasnijim vekovima nije bitnije menjala oblik starih odeždi.

Crkvene odežde su određenih boja, od kojih svaka ima posebno značenje. Bela boja je simbol radosti, čistote i prosvećenja. Crvena boja ima značenje krvi koju su prolili Hristos i njegovi učenici, apostoli, svetitelji i mučenici. Zelena boja je simbol nade na večno blaženstvo, stečeno zaslugom Isusa Hrista i darom Svetoga Duha. Crna i tamno crvena boja predstavljaju kajanje i žalost.

Same odežde opominju sveštenika da pobožno obavlja bogoslužbene radnje i podsećaju ga na vrline kojima treba da se odlikuje.

Svaka sveštena odežda obavezno se osvećuje od strane episkopa ili sveštenika. Kad se odežde oblače, izgovaraju se Tipikom propisane molitve. Odežde se mogu upotrebiti samo u bogoslužbene svrhe. Što se tiče boje crkvenih odeždi u početku je dominirala bela boja. Kasnije su uvedene u vreme posta purpurne ili crne odežde, a tokom godine i crvene, zelene, zlatne i druge. Obično su vezene i ukrašene.

Pošto kod pravoslavnog sveštenstva ima tri stepena, to i svaki stepen ima svoje određene odežde.

  • đakonske odežde su: stihar (obično beo sličan grčkoj haljini hitonu, prekriva celo telo od vrata do dole), narukvice i orar (dugačka traka koju đakon nosi na levom ramenu i daje znak za zajedničku molitvu tokom bogosluženja);
  • prezviterske (svešteničke) odežde su: stihar, epitrahilj (orar čija su oba kraja napred sastavljena, sveštenik ga stavlja oko vrata), pojas, narukvice i felon (ogrtač bez rukava sa otvorom da se preko glave obuče, oblači se preko stihara);
  • arhijerejske (episkopske) odežde su: stihar, epitrahilj, pojas, narukvice, nadbedrenik (četvorougaono platno koje se za jedan ugao veša oko pojasa na desno bedro; nadbedrenik takođe nose i zaslužni sveštenici), sakos (odeća nastala kombinovanjem odeće vizantijskih imperatora i odeće starozavetnih prosveštenika, razrezan sa strane i povezan zlatnim praporcima; oblači se preko stihara), omofor (nosi ga arhijerej preko oba ramena prebačenog), mitra (na grčkom: pojas, šal kojim se obavija glava; kapa) i žezal (matealni štap koji se dodeljuje arhijereju na rukopoloženju). Znaci episkopskog dostojanstva su još i panagija i naprsni krst.

Povezano[uredi | uredi kod]