Ob

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Ob (razvrstavanje).
Ob
Обь
Crossing the river Ob.jpg
Lokacija
Države  Rusija
Gradovi Barnaul, Novosibirsk, Kolpaševo, Nižnjevartovsk, Surgut, Hanti-Mansijsk, Berjozovo, Labitnangi, Salehard
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Altajski kraj (Sibirski federalni okrug)
162 m
Ušće
  – aps. visina
  – vrsta
Obski zaljev (Arktički ocean)
m
estuarij
Dužina 3 650 / 5 410 zajedno s Irtišem[1] km
Pritoke desne:
Čumiš, Inja, Tom, Čulim, Ket, Tim, Vah, Tromjegan, Pim, Nazim, Kazim, Poluj, Kunovat
lijeve:
Čariš, Alej, Šegarka, Čaja, Parabelj, Boljšoj Jugan, Boljšoj Salim, Vasjugan, Irtiš, Severnaja Sosva, Sob, Ščučja
Hidrologija
Protok
  – srednji

12 500 m³/s
Sliv
  – površina

2 975 000 [1] km²
Ulijeva se u Karsko more
Transport
Plovnost čitavim tokom

Ob (ruski: Обь) je rijeka u Rusiji duga 3 650 km, ali ako mu se pribroji Irtiš tad je dug 5 410, i sedma je po veličini rijeka na svijetu. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Ob je rijeka u centru Rusije, jedna od najvećih rijeka Azije, koja dijagonalno teče kroz Sibir u pravcu sjeverozapada od svog izvora u Altajskim planinama, do svog ušća u Karskom moru u Arktičkom oceanu.
Ob je transportna žila kucavica arterija srca Rusije, koje u tom dijelu strašno varira krajolikom i brojem stanovnika. Donji tok Oba je jalovi kraj, smrznute tundre, ali je kraj u gornjem toku regija od izuzetnog ekonomskog značaja i velikog potencijala za daljnji razvoj. [1]

Ob se formira 26 km jugozapadno od grada Bijska u Altajskom kraju gdje se spajaju rijeke Bija i Katun. Obje rijeke izviru u Altajskim planinama, Bija iz Jezera Teleckoje, dok Katun iz ledenjaka na južnim obroncima planine Beluha.

Karta porječja Oba

Ob ima porječje veliko oko 2 975 000 km², a to je oko polovice sliva koji se ulijeva u Karsko more, tako da je to šesto po veličini porječje na svijetu. [1]

Zapadnosibirska nizina pokriva oko 85 % Porječja Oba, ostatak porječja obuhvaća terasaste ravnice Turgaja u Kazahstanu i niske brežuljke sjevernog Kazahstana koji su dio Kuznjeckog Altaja, Salairski hrbat i jugoistočne obronke Altajskih planina. [1]

U porječju Oba ima više od 1 900 rijeka, ukupne dužine od oko 180 000 km. Sam Irtiš najveća lijeva pritoka, koji je dug 4 250 km, ima porječje od 1 593 000 km², a to je veći prostor od porječja gornjeg i srednjeg Oba, tako da čak 70 % porječja Oba odpada na njegove lijeve pritoke. [1]

Povezane stranice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Ob River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/423582/Ob-River. Pristupljeno 10. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]