Nahuatlanski jezici

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Nahuatlan je dio jezične porodice Juto-Asteci, Velike porodice Aztec-Tanoan čiji se jezici govore, ili su se govorili, na jugu današnjeg Meksika i susjednih država. Jezici Nahua Indijanaca širili su se ekspanzivnom ratnom politikom Asteka, i njome doprli u razne krajeve Srednje Amerike, poimence Gvatemalu, Salvador, Nikaragvu, Kostariku, a neki lingvisti drže da su im najjužniji predstavnici Sigua iz Paname.

Narode što se služe Nahuatlan jezicima nazivamo Nahua, njihovi predstavnici su: Acolhua, Alaguilac, Asteci, Bagaces, Cazcan, Cholulteca, Coca, Cuitlahuaca, Culhua, Cuyuteca, Desaguadero, Guamare, Iztacchichimeca, Lagunero, Meztitlaneca, Nahuatlate, Nicarao, Pipil, Pochutla, Quauhquecholteca, Sayultec, Sigua, Teco-Tecoxquin, Tecuexe, Tepaneca, Tepeaca, Teul, Tlakopanci, Tolteci, Xochimilca, Zacateco.

Prvu slovnicu jezika nahuatl, objavljenu tek u 19. stoljeću, napisao je Andrés de Olmos, jedan od prvih 12 franjevaca u Novoj Španjolskoj, 1547. godine.[1] Napisao je i slovnice drugih jezika, huastečkog i totonačkog, te koliko se danas zna još barem 13 opisa, slovnica i rječnika indijanskih jezika, rasprava o pretkolumbovskim kulturama, opisa astečkih kodeksa itd. Godine 1544. sastavio je dramski tekst Alegoría del juicio final na jeziku nahuatl, a prikazivao se djeci astečkih velikaša koja su pohađala školu u Tlatelolcu kao dio kršćanskog nauka itd. Drugu slovnicu i prvi rječnik jezika nahuatl objavio je 1555. Alonso de Molina.

Hrvatski Nahuatl[2]
krokodil cipactli
vjetar eecatl
kuća calli
gušter cuetzpalin
zmija coatl
smrt miquiztli
srna mazatl
zec tochtli
voda atl
pas itzcuintili
majmun ozomatli
trava malinalli
trska acatl
jaguar ocelol
orao quauhtli
sup cozcaqzazhtli
pokret ili potres ollin
nož od kremena tecpatl
kiša auauitl
cvijet xochitl

Jezici[uredi | uredi kod]

Danas je na SIL-ovom popisu 29 jezika[3]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 101.
  2. Jacques Soustelle - Azteci, Kulturno-informativni centar Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, kolovoz 2007., str. 61.-62.
  3. Ethnologue (16th)

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]