Manastirište u Gornjim Kijevcima
Arheološko područje Manastirište se nalazi u Gornjim Kijevcima, Gradiška, Bosna i Hercegovina.
Lokacija[uredi | uredi kod]
Lokalitet Manastirište je udalјeno 18 km južno od Gradiške, ispod prvih sjevernih obronaka Kozare, usred ravničarskog kompleksa njiva zvanom Karanovac, 18 km vazdušne linije do kojih se dolazi pravcem Gradiška – Cerovlјani – Kijevci ili nešto dužim pravcem (25 km) Gradiška – Turjak – Kijevci. Smješten je u dolini rijeke Lubine (Ljubina Rijeka), na njenoj desnoj obali. Rijeka opasuje lokalitet sa zapadne i sjeverne strane. Uz lokalitet sa zapadne strane nalazi se veoma jak izvor pitke vode za potrebe lokalnom stanovništvu.[1]
Opis[uredi | uredi kod]
Centralno mjesto na lokalitetu zauzima manastirska crkva dimenzija 17,20 x 6,50m. Zidovi crkve očuvani su do visine od 1m. Sa ovog lokaliteta ranije je nađen glagolјski natpis koga Marko Vego smatra najstarijim glagolјskim pismom u Jugoslaviji i datira ga u 10–11 stoljeće. Natpis u transkripciji može se čitati kao muško ime u dativu RADINU. Ovaj artefakt se nalazi u zbirci Muzeja RS u Banjoj Luci. U priprati manastirske crkve pronađen je ćirilični natpis na kamenu u kome se spominje Lomničin pop (sveštenik iz manastira Lomnice kod Šekovića). Natpis je datiran u 1301. godinu. Na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku ploče upisan je poluoblom glagolјicom “TO JE (STE) MILETA STOJIĆ“. Natpis je datiran u prvu polovinu 14. stoljeća.[1]
Sjeverno od crkve nalaze se temelјi, jedan iznad drugog, dvije crkve brvnare iz osmanskog perioda. Oko manastirske crkve nalazi se veliki broj nadgrobnih spomenika (stećaka) bez ukrasa.
Jugoistočno i sjeverozapadno u odnosu na crkvu nalaze se ostaci Villae rustice sa termama, prostorijama za stanovanje, te jednim manjim i jednim većim kupatilom, kao i nekoliko pomoćnih prostorija. Prema novcu pronađenom na prostoru villae moguće ju je datirati u 3–6. stoljeće.
Nacionalni spomenik[uredi | uredi kod]
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 17. decembra 2019. godine, donijela je odluku da se Arheološko područja Manastirište proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević (predsjedavajući) i Radoje Vidović.[2] Nacionalni spomenik čine: ostaci hrama manastira Karanovac, ostaci temelјa dvije crkve brvnare, villa rustica (seosko imanje) iz rimskog perioda i ćirilični natpis u kamenu zajedno sa ostalim pokretnim nasliјeđem pronađenim na lokalitetu, koji se nalazi u JU Zavičajni muzej Gradiška.
Godine 2013, izvedeni su radovi konzervacije zidova crkve prema projektu stručnjaka iz Zavičajnog muzeja Gradiška. Provedeni su i osnovni dokumentacijski radovi (izrada zatečenog stanja, snimci postojećeg stanja, fotodokumentacija) što predstavlјa podlogu svim dalјnjim konzervatorskim i restauratorskim zahvatima u svrhu bolјeg očuvanja i upravlјanja.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 „Arheološko područja Manastirište”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 16. 3. 2024.
- ↑ „Nacionalni spomenici u Gradišci”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-20. Pristupljeno 16. 3. 2024.
