Rimske vile u Bosni i Hercegovini
Rimska vila – villa ili domus – je tradicionalna rimska porodična kuća, koja je bila zatvorena za vanjski svijet visokim zidovima bez prozora i mogli su je imati samo imućni. Život u njoj je bio koncentriran oko unutrašnjeg dvorišta. U Bosni i Hercegovini postoji preko 150 lokaliteta na kojima je konstatovano postojanje vila. Predstavljale su urbanistički fenomen Rimskog carstva i svjedočanstvo o njegovom prisustvu na tlu Bosne i Hercegovine.
Vremenom dolazi do diferencijacije ovih objekata i nastanka vila u kojima u osnovi dominira neka karakteristika ili funkcionalni dio pa se formiraju različiti tipovi, podtipovi i kategorije vila.
Vila rustika se definira kao poljoprivredno imanje ili skup objekata sa okolnim zemljištem, koji su smješteni izvan ili podalje od grada, gdje postoji čvrsta povezanost između proizvodnog i stambenog dijela. Oblik i veličina, kao i sama funkcionalnost ovise prvenstveno o privrednim aktivnostima vlasnika, klimatskim uslovima, veličini imanja i topograjfiji.
Vila suburbana predstavlja stambenu kuću socijalno imućnog gradskog sloja u okolini grada. U slučaju velikih imanja, stambene zgrade se odvajaju od privrednog dijela i izgrađuju po uzoru na gradske kuće. U ovim vilama, van gradskih centara, vlasnik je vodio gradski život sa punim luksuzom i komoditetom. To su bile raskošne palače, okružene ogromnim parkovima. Suburbana vila (prigradska vila), jest sjedište zemljišnog posjeda, ali i luksuzna vila u neposrednoj blizini grada.
Vila urbana podrazumijeva luksuznu stambenu obiteljsku kuću u gradu. Ovakve vile su se svojom funkcionalnošću, dimenzijama i monumentalnošću razlikovale od malih stambenih jedinica, insula. U tradicionalnoj vili urbani sobe su postavljene oko atrija sa pravougaonim otvorom na vrhu, koji je služio kao glavni izvor svjetlosti. U većim urbanim mjestima vile urbane su u svom sastavu imale i kupaonicu sa kaldariumom, tepidariumom i frigidariumom. Na prostorima današnje Bosne i Hercegovine tipična rimska vila koja se prema mjestu pronalaska, ali i centralnoj poziciji atrija – peristila može defnirati u ovaj tip je vila sa Ilidže.
Osnovni dijelovi rimskih vila u Bosni i Hercegovini su zajednički.
Koridor – hodnik predstavlja prostor koji povezuje više objekata jedne cjeline ili prostorija jednog objekta. Može biti u potpunosti zatvoren, ili sa jedne ili dvije strane otvoren.
Trijem je prostor pred ulazom, odnosno prostor koji je prethodio ulazu u objekat, ili u jedan njegov dio.
Peristil je predstavljao dvorište okruženo sa svih strana trijemovima sa stupovima. Iza trijemova pe-ristil je bio okružen različitim prostorijama, čineći više ili manje pravilan oblik četverokuta Čest je bio slučaj da je kao sastavni dio peristila rimskih vila bila predviđena mala prostorija – hram.
Vrtovi ili parkovi su zasađeni dijelovi zemljišta, arhitektonski oblikovani pretežno živim biljnim materijalom sa svrhom da se postigne estetski sklad.
Apsida je prostor često bio ukrašen statuama, fontanama, te bogatom zidnom i podnom dekoracijom. Služile su kao dio “kućnih termi”, sastavnih dijelova stambenih ili sakralnih cjelina, kao dio ložišta ( praefurnium) ili kao radionica. U posljednjem slučaju, apside su bile vezane za glavnu prostoriju propusnim kanalom za topli zrak. Na taj način je rješavan problem zagrijavanja prostorija unutar vila.
Kupališta – terme, pronađena su na mnogim od istraženih lokaliteta vila. Prema mjestu na kojem su terme bile smještene mogu se razlučiti dvije grupe. Prvoj grupi banja može se pripisati izvjestan separatni karakter u odnosu na stambeni ili proizvodni dio kompleksa. Drugoj grupi pripadaju kupališta koja su fzički ulazila u sastav cjelokupnog zdanja, čineći cjelinu.
Kuhinja je podrazumijevala zidano ognjište, neka vrsta krušne peći, tekuću vodu i neophodan kuhinjski inventar i pokućstvo.
Ograde su bile prirodne, od drveta, vojne sa kanalima, i masivne čvrste zidane ograde. Ove posljednje su pravljene najčešće od kamena, cigle i šljunka. I njihova je funkcija, bila dvojaka: sigurnost imanja, privrednog dijela ili obilježavanje zemljišne svojine. Na prostorima današnje Bosne i Hercegovine su najčešće konstatirani upravo ovakvi tipovi ograda.
Pomoćni objekti, radionice i spremišta služili su za obavljanje zanatskih poslova i proizvodnju različitih proizvoda namijenjenih za potrebe gazdinstva, ali i prodaju, kao i uzgoj stoke. Ove objekte su činile i staje, obori, skladišta za ljudsku i stočnu hranu, alat, ljetinu i sl.
Fortifikacije su uglavnom bile simbolične. Samo kod nekoliko vila utvrđeno je postojanje sistema fortifkacije i zaštite od strane eventualnih napadača. Najzorniji primjer predstavlja Mogorjelo, koje je uz stambeno-proizvodni dio, posjedovalo i masivan sistem utvrđivanja kojeg su činili bedem i vanjske kule kvadratičnog tlocrta. Izgradnjom ovih zidina rimska vila na Mogorjelu dobija novu ulogu kao kasnoantičko utvrđenje – utvrđena vila castellum.
Pogledajte još[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Adnan Busuladžić -RIMSKE VILE U BOSNI I HERCEGOVINI -Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2011
- Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE