Malmberget

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Malmberget
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 67°10′N 20°40′E / 67.167°N 20.667°E / 67.167; 20.667
Država  Švedska
pokrajina Lappland
grofovija Norrbotten
Općina Gällivare
Površina
 - Urbano područje 7.39 km²[1]
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 5,590[1]
 - Urbana gustoća 756.4 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Karta
Malmberget is located in Švedska
Malmberget
Malmberget

Malmberget (Rudarska planina[2]) je rudarski grad od 5,590 stanovnika [1] na krajnjem sjeveru Švedske, koji administrativno podpada pod Općinu Gällivare.[1]

Malmberget je poznat po istoimenoj planini koja se koči iznad grada, ona je jedno od najbogatijih i najpoznatijih nalazišta željezne rude, po njoj je i grad dobio ime.

Malmberget zajedno sa susjednim gradom Gällivare i naseljem Koskullskulle formira konurbaciju u kojoj živi 15 000. stanovnika.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Malmberget leži u Grofoviji Norrbotten, unutar Arktičkog kruga, udaljen 5 km sjeverno od administrativnog centra Gällivare i oko 75 km južno od Kirune.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iskapanje željezne rude započelo je 1741. na planini Illuvaara, kasnije prezvane - Gellivare malmberg i na kraju samo Malmberget. Željeznička pruga zbog transporta rude, izgrađena je 1888.

Od 1892. iskapanja vrši kompanija LKAB (Luossavaara-Kiirunavaara Aktiebolag). Rudarska zona u Malmbergetu, ima 20 podzemnih nalazišta u radijusu od 5 od 2,5 km, danas se ekspoatira 10 nalazišta. Do danas je iz rudnika kopanije LKAB u Malmbergetu iskopano 350 miliona tona željezne rude. Rudnik trenutno zapošljava oko 1.000 ljudi.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Sweden: Norrbotten" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/sweden-norrbotten.php. pristupljeno 23. 07. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Malmberget Iron Ore Mine, Sweden" (engleski). Mining-technology. http://www.mining-technology.com/projects/malmberget/. pristupljeno 23. 07. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]