Malarija

Izvor: Wikipedia
Broom icon.svg Ovom članku ili jednom njegovom delu je potrebno sređivanje da bi se dobio kvalitetniji članak. Sređivanje podrazumeva dodavanje interviki-veza, kategorizaciju, unutrašnje povezivanje, razlamanje teksta i slična uređivanja, kako bi se dobio karakter pravog Vikipedijinog članka.
Pogledajte kako se menja strana za pomoć, ili stranu za razgovor. Uklonite ovaj template kada završite.

Malarija je zarazna bolest kojoj ime dolazi od italijanske riječi za "loš zrak".

U svijetu se svake godine malarijom zarazi 300-350 miliona ljudi, od čega 1,3 miliona umiru. Većina slučajeva se događa u tropskim krajevima, a većina smrti u subsaharskoj Africi.

Uzročnik malarije je plazmodij, parazitska protozoa kojeg u krvotok zaraženih ugrizom prenose ženke komaraca.

Francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran je godine 1907. dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju zahvaljujući svom otkriću uzročnika malarije. Godine 1902. istu je nagradu dobio britanski liječnik Sir Ronald Ross za svoj opis životnog ciklusa plazmodija.

Poznati biolog Robert Koch otkrio je da se malarija može uspješno sprječiti isušivanjem močvara, prirodnog staništa muhe prijenosnika malarije, te je na taj način uspješno liječio malariju u Brijunskom arhipelagu, nakon čega su istom metodom njemački liječnici nastavili iskorijenivati malariju u Istri.

Opis[uredi - уреди]

Plasmodium falciparum je vrsta koja se geografski prostire u tropskim i subtropskim područjima, dakle oko Ekvatora. Infekcija ovim parazitom može ugroziti život obolelog u toku par dana od ulaska parazita u organizam, a kod parazita postoji rezistencija na većinu dostupnih medikamenata, tako da terapija mora biti kombinovana.

Plasmodium vivax, P. malariae i P. ovale su preostale vrste, koje nisu tako opasne po čoveka. Postoje primjeri uspešnog oporavka nakon mesec dana, čak i bez lečenja priznatim medikamentima. Nalaze se u svim tropskim krajevima sveta, izuzev Plasmodium ovale koji je nađen samo u zapadnoj Africi. Plasmodium vivax i P malariae se mogu nastaniti u jetri čoveka, što može izazvati dodatne komplikacije i zahtevati dodatni medicinski tretman.

Prenosnik ovog parazita, a i same bolesti, je jedna vrsta tropskog roda komaraca Anopheles, koji ubodom unosi istog u čoveka. Pošto se larve komarca sve do izlaska iz ljušture nalaze pod vodom, uglavnom u močvarnom područjima malarija je najrasprostranjenija u močvarnim područjima.

Prijenos ovog jako malog parazita je jedino moguć preko Anopheles, jer se jedan dio životnog ciklusa odvija unutar komarca, a kako se nalaze najčešće u pljuvačnim žlijezdama komarca, paraziti se ubodom prenose direktno u krv, tačnije u crvena krvna zrnca. Njihov put je najčešće prema jetri gdje se generiše veliki broj parazita koji zaposjedaju sve veći broj eritrocita, koje svojom reprodukcijom uništavaju u velikom broju.

Simptomi[uredi - уреди]

Zavisno od vrste parazita iz roda Plasmodium i vremena inkubacije, prvi simptomi se mogu javiti 7-14 dana ili čak i 8-10 meseci nakon unošenja parazita. Dosta toga zavisi i od imuniteta, pa se tako mogu zabeležiti slučajevi potpunog imuniteta, koji je stečen vremenom.

Simptomi malarije, pogotovo u prvih nekoliko dana, ne izgledaju ništa drugačije od uobičajenih simptoma koje imaju neke druge bolesti koje uzrokuju bakterije, virusi ili paraziti. To otprilike uključuje povećanu telesnu temperaturu, glavobolju, umor, pojačano znojenje, povraćanje, ali mogu se javiti i nešto drugačiji znaci kao suv kašalj, bolovi u mišićima, povećanje jetre, ili čak nervne disfunkcije i gubitak svesti.

Simptomi[uredi - уреди]

Zavisno od vrste parazita iz roda Plasmodium i vremena inkubacije, prvi simptomi se mogu javiti 7-14 dana ili čak i 8-10 meseci nakon unošenja parazita. Dosta toga zavisi i od imuniteta, pa se tako mogu zabeležiti slučajevi potpunog imuniteta, koji je stečen vremenom.

Simptomi malarije, pogotovo u prvih nekoliko dana, ne izgledaju ništa drugačije od uobičajenih simptoma koje imaju neke druge bolesti koje uzrokuju bakterije, virusi ili paraziti. To otprilike uključuje povećanu telesnu temperaturu, glavobolju, umor, pojačano znojenje, povraćanje, ali mogu se javiti i nešto drugačiji znaci kao suv kašalj, bolovi u mišićima, povećanje jetre, ili čak nervne disfunkcije i gubitak svesti.

Liječenje[uredi - уреди]

Tretiranje ove bolesti odgovarajućim lekovima zavisi od vrste Plasmodium koja je prisutna u organizmu čoveka, koncentracije samog parazita u krvi kao i otpornisti parazita na neke od lekova. Pravilna terapija lekovima protiv malarije nakon 48 sati uklanja sve simptome bolesti, a već nakon 3-4 dana parazit je uklonjen iz krvotoka.

Postoji niz najrazličitijih lekova koji se koriste kako za sprečavanje, tako i za tretman bolesti (najpoznatiji je svakako kinin), a među njima najefikasniji i najpoznatiji su Chloroquine, Mefloquine, Doxycycline, Primaquine, Malarone, najčešće korišteni u preventivne svrhe.

Da bi se sprečile ponovne pojave ove bolesti (rekurence), u terapiju se uključuje i Primaquine, koji sprečava ponovni razvoj parazita, naročito vrsta P. ovale i P. vivax.



Wiki Nedovršeni članak Malarija je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]