Madarski konjanik

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Koordinate: 43°18′N 27°09′E / 43.300°N 27.150°E / 43.300; 27.150

Madarski konjanik
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Caballero de Madara, reserva histórico-arqueológica Nacional de Madara, Bulgaria, 2016-05-27, DD 39.jpg
 Bugarska


Madarski konjanik na karti Bugarska
Madarski konjanik
Madarski konjanik
Lokacija Madarskog konjanika u Bugarskoj
Registriran:1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, iii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Madarski konjanik je veliki kameni reljef isklesan na platou Madara istočno od Šumena u sjeveroistočnoj Bugarskoj. Reljef prikazuje veličanstvenog konjanika 23 m iznad nivoa zemlje na jednoj gotovo vertikalnoj 100 m visokoj stijeni. Konjanik baca koplje na lava koji leži ispred konjskih nogu, dok pas trči za konjanikom.

Ovaj spomenik se obično pripisuje Protobugarima, nomadskom plemenu ratnika koji su se naselili u sjeveroistočnoj Bugarskoj krajem 7. stoljeća, i poslije mješanja sa lokalnim Slavenima stvorili modernu bugarsku naciju.

Oko spomenika su pronađena tri natpisa na grčkom koje profesor Veselin Beševljev u djelu "Prvobugarski natpisi"[1] tumači kao:

  • Prvi natpis kana Tervela (695.-721.):
Wikiquote „[...] Bugara [...] i dođoše Tervelu. Moji ujaci u Salonskoj oblasti nisu vjerovali nosatom Caru i vratiše se u Kišinas [...] njegov jedan [...] sporazumom je kralj Tervel dao Caru [...] 5 tisuća [...] Car je zajedno sa mnom dobro pobijedio.“
  • Drugi i treći natpisi kana Omurtaga (814.-831.):
Wikiquote „...] zlatnika [...] dao je [...] zlatnika vladar [...] vojnika [...] vladar [...] Grci [..] što vam dajem svake godine, davat ću vam, jer ste mi pomogli [...] svake godine davat ćemo vam i Car posla vladaru [...] i molio je vladara Kroumesisa [...] vladar [...] kad podijeli zlatnike [...] započeše [...] dao od [...] vladar Kroumesis nadaren [...] ovo jezero [...] ti si [...] vladar [...] prekinuo sporazume [...] rat [...] u to vrijeme [...] ime [...]“
Wikiquote „[...] bi nahranjen [...] slomljen od Boga i vladara Omourtaga [...] poslan [...] pomoći mi [...]“

Spomenik je datiran u oko 710. god. i na UNESCO-voj je listi svjetske baštine od 1979. godine.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Bеселин Бешевлиев, "Първобългарски надписи", Издателство на Българската академия на науките, София, 1979, стр. 94.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]