Kup maršala Tita
Kup maršala Tita (Куп маршала Тита) bilo je fudbalsko / nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji. Igrao se od 1947. do 1991. godine, kada je posljednji put dodijeljen prijelazni srebrni pokal, koji se danas nalazi u vitrinama posljednjeg pobjednika, splitskog Hajduka. To je bio posljednji kup Jugoslavije koji je nosio ime maršala Tita.
Najuspješniji klubovi u Kupu su bili članovi tzv "velike četvorke" (Crvena zvezda, Hajduk, Dinamo i Partizan).
U Kupu maršala Tita do 1/16 finala igrala se samo jedna utakmica, a nakon toga do finala igrale po dvije utakmice.
Finala su se većinom, premda ne u pravilu, igrala na Stadionu JNA u Beogradu, koji je, prema zamislima NSJ, trebao postati "jugoslavenski Wembley". Do 1969. godine pravila su predviđala jednu finalnu utakmicu u Beogradu. Izuzetak su bile 1950. i 1951. godina, kada su igrane dvije utakmice, te 1967. godina, kada je finale odigrano u Splitu. Od 1969. do 1988. godine igrale su se dvije finalne utakmice u slučaju da je jedan od finalista bio iz Beograda, a uzvrat se igrao u Beogradu, da bi se pravilo jedne finalne utakmice ponovo primjenjivalo od 1988. godine.
Do 1955. finale se igralo krajem kalendarske godine, obično oko 29. studenog — Dana Republike, a zatim u svibnju (oko 25. svibnja — Dana mladosti). Po završetku finalne utakmice, na svečanoj ceremoniji pokal je kapetanu pobjedničke momčadi uručivao posebni izaslanik Josipa Broza Tita, obično netko iz vojnog vrha.
Napomene:
- Naša krila (Zemun) više ne postoje (klub zrakoplovstva JNA)
- BSK i OFK Beograd su danas isti klub - OFK Beograd (poznatiji kao samo OFK)
- Pobjeda Borca iz Banje Luke u finalu 1988. je jedini slučaj kada je drugoligaš postao osvajačem Kupa
- Kup 1990./1991. bio je posljednji koji se zvao Kup maršala Tita i zadnji sa sudionicima iz svih republika i pokrajina. Za Kup 1991./1992. izvučeni su u ždrijebu hrvatski i slovenski klubovi koji nisu sudjelovali. Klubovi iz Makedonije sudjelovali su do ispadanja u šesnaestini kupa. Klubovi iz BiH sudjelovali su do polufinala, kad je zbog rata Željezničar napustio natjecanje.
| Klub | Pobjednik | Finalist |
|---|---|---|
| Crvena zvezda | 12 (1948., 1949., 1950., 1958., 1959., 1964., 1968., 1970., 1971., 1982., 1985., 1990.) | 8 (1952., 1954., 1973., 1980., 1984., 1988., 1991., 1992.) |
| Hajduk | 9 (1967., 1972., 1973., 1974., 1976., 1977., 1984., 1987., 1991.) | 5 (1953., 1955., 1963., 1969., 1990.) |
| Dinamo | 7 (1951., 1960., 1963., 1965., 1969., 1980., 1983.) | 8 (1950., 1964., 1966., 1972., 1976., 1982., 1985., 1986.) |
| Partizan | 6 (1947., 1952., 1954., 1957., 1989., 1992.) | 4 (1948., 1959., 1960., 1979.) |
| OFK Beograd | 4 (1953., 1955., 1962., 1966.) | |
| Velež | 2 (1981., 1986.) | 2 (1958., 1989.) |
| Rijeka | 2 (1978., 1979.) | 1 (1987.) |
| Borac (Banja Luka) | 1 (1988.) | 1 (1974.) |
| Vardar | 1 (1961.) | |
| Naša krila (Zemun) | 2 (1947., 1949.) | |
| Budućnost | 2 (1965., 1977.) | |
| Sarajevo | 2 (1967., 1983.) | |
| Vojvodina | 1 (1951.) | |
| Radnički (Beograd) | 1 (1957.) | |
| Varteks | 1 (1961.) | |
| Spartak | 1 (1962.) | |
| Bor | 1 (1968.) | |
| Olimpija | 1 (1970.) | |
| Sloboda | 1 (1971.) | |
| Trepča | 1 (1978.) | |
| Željezničar | 1 (1981.) |