Krokar
| Prašuma Krokar | |||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
IUCN kategorija Ia (strogi rezervat prirode) | |||||||||||||||||
 Krokar 1937. god. | |||||||||||||||||
| Najbliži grad | Kočevje | ||||||||||||||||
| Površina | 0,7449 km² (0 mi² ) | ||||||||||||||||
| Osnivanje | 2005. | ||||||||||||||||
| |||||||||||||||||
_v_zamegljeno_dolino_Kolpe_1940.jpg)
Prašuma Krokar je jedno od od šest zaštićenih područja u teže dostupnim područjima Borovske gore, Kočevje, Slovenija. Borovska gora se nalazi na jugu Slovenije i proteže se dinarskim smjerom, između gornje doline rijeke Kupe (slov. Zgornja kolpska dolina) i Goteniške gore. Najviši vrh je Cerk (1.192 m).[1]
Zaštićeno područje[uredi | uredi kod]
S površinom od 74,49 ha, Krokar je najveći prašumski ostatak u Sloveniji, a predložen je za zaštitu prije više od 50 godina. Službeno je zaštićen najprije 1991. godine odlukom Općine Kočevje. Godine 2005. Uredbom o zaštitnim šumama i šumama posebne namjene dobio je status - Strogi rezervat prirode. Prašumom se nikada nije upravljalo, a moguć je samo istraživački rad i posjet označenim stazama. Šumari su prije 20 godina oko njega proširili novi šumski rezervat Borovec (45,83 hektara) kako bi proširili područje na kojem se šuma treba razvijati bez direktnog ljudskog utjecaja.[2]
Šuma je puna stoljetnih džinovskih stabala koja kada padnu, leže i raspadaju se, puni svih vrsta života. Sječe šume ovdje nikad nije bilo, i vladali su isključivo zakoni priroda već milenijumima. Da bi se prašuma sačuvala, nije dozvoljen ulazak, osim u slučaju naučnih potreba.
Prašumom Krokar dominiraju bukova stabla. Udaljena visoko iznad doline Kolpa, ova prašuma postoji još prije ledenog doba. To su pokazala genetska istraživanja u evropskim bukovim šumama i usporedbe rezultata ovog istraživanja. Prašuma Krokar stoga je jedno od rijetkih ledenodobnih bukovih utočišta, koje se nakon ledenog doba proširilo s jugozapadne periferije Alpa diljem srednje Evrope i Karpatia.[3]
Svjetska baština[uredi | uredi kod]
Na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, pod službenim nazivom Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope, vodi se transnacionalno serijsko vlasništvo koje se sastoji od 93 sastavna dijela u 18 zemalja. Predstavljaju izvanredan primjer relativno neporemećenih, složenih šuma umjerenog područja i pokazuju širok spektar sveobuhvatnih ekoloških obrazaca i procesa čistih i mješovitih sastojina evropske bukve u različitim ekološkim uvjetima.
U Sloveniji su dva šumska rezervata prepoznata kao područja posebne univerzalne vrijednosti: prašuma Krokar i Snežnik-Ždrocle.
Oba područja proglašena su Svjetskom baštinom UNESCO-a na sjednici komiteta UNESCO-a 2017. godine.[4][5]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Dinarsko gorje -
- ↑ PRAŠUMA KROKAR - UNESCO-VA SVJETSKA PRIRODNA BAŠTINA - Pristupljeno 15.1.2024
- ↑ Kočevsko - Prašuma Krokar
- ↑ „Slovenija, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 10. 1. 2024.
- ↑ „Prašuma Krakar”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 8. 1. 2024.
