Krofna

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Krofne

Krofna ili krafna je slatki kolač od dizanog tijesta.

Prži se na vreloj masti i ulju s obje strane. Okruglog je oblika sa ili bez udubljenja (rupe) u sredini. Puni se nadjevom od pekmeza, marmelade ili se stavlja žličica marmelade na samu krofnu. Ukrašava se šećerom u prahu. To je najčešći oblik krofne.

Krofna je tradicionalni pokladni kolač u pojedinim evropskim zemljama, a npr. u Slavoniji i Baranji priprema se i za vrijeme svinjokolje.

Taj je kolač u svijetu poznat pod različitim nazivima i varijantama. Postoje varijacije punjenja krofne s kremom od vanilije, raznim vrstama voćnih džemova i marmelada do ukrašavanja čokoladnim preljevima tamne i svijetle čokolade ili ukrasnim mrvicama u boji.

Nazivi u jugoslavenskim krajevima[uredi - уреди | uredi izvor]

U hrvatskom jeziku koristi se naziv pokladnica i u većini literature o kolačima. U Slavoniji, Baranji, Srbiji i Bosni uobičajeni naziv je krofna. U Zagorju i Međimurju koristi se naziv krafna. Naziv pokladnica nastao je prema pokladama, starom običaju maskiranja. U narodu su se zadržali prilagođeni njemački nazivi krafna ili krofna. Sam kolač je ostavština Austro-Ugarske. Ponegdje se koristi i oblik krafen ili krofn.

Krofne u drugim zemljama[uredi - уреди | uredi izvor]

Krofne s preljevom
  • AustrijaKrapfen. U Austriji je krofna punjena nadjevom od vanilije ili marmeladom od kajsija.
  • Bosna i Hercegovinakrofna.
  • Talijani imaju par naziva: ciambelle, bomboloni, krafen i zeppoli.
  • Norveškasmultring; Norvežani su veliki potrošači krofni; pojedu od 4-6 milijuna krofni godišnje.
  • Njemačka – Nijemci upotrebljavaju par naziva za isti kolač. Na sjeveru se zove Breliner, a Krapfen na jugu, ujedno je i poznati kolač poklada.
  • Poljskapączek je poljski naziv za krofnu. Preljeva se glazurom od šećera.
  • Sjedinjene Američke Državedoughnut ili donut je američki naziv; ove krofne su jako zasitne zbog teškog preljeva od čokolade.
  • Srbijakrofna, najviše poznata u Vojvodini.
  • Švedskamunk, što u doslovnom prijevodu znači "fratar". Šveđane je asocirala rupa u krofni i sam oblik krofne na frizuru fratra (iz 18 stoljeća) u sredini obrijane glave, a sa strana ostavljene kose, pa je kolač dobio ime "fratar". Munk je kod Šveđana bez punjenja, s voćnim nadjevom ili nadjevom od vanilije i uvaljan u šećer.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]