Kiss Me Deadly

Kiss Me Deadly | |
---|---|
![]() kino-poster | |
Režija | Robert Aldrich |
Producent | Robert Aldrich |
Scenario | A. I. Bezzerides |
Predložak | the novel Kiss Me, Deadly; autor: Mickey Spillane |
Uloge | Ralph Meeker Albert Dekker Paul Stewart Juano Hernandez |
Muzika | Frank DeVol |
Fotografija | Ernest Laszlo |
Montaža | Michael Luciano |
Studio | Parklane Pictures |
Distribucija | United Artists |
Datum(i) premijere | 18. 5. 1955
|
Trajanje | 106 min. 104 min. |
Zemlja | ![]() |
Jezik | engleski |
Budžet | 410.000 $[1] |
Bruto prihod | 726,000 $ (SAD i Kanada) 226.000 $ (druga tržišta) |
Kiss Me Deadly (sh. Poljubi me smrtonosno), na području bivše Jugoslavije poznat pod naslovom Poljubac smrti, koji se ponekad naziva posljednjim klasičnim, ali također smatra i jednim od najznačajnijih i najuticajnijih ostvarenja žanra film noir.
Predstavlja adaptaciju romana Kiss Me, Deadly Mickeya Spillanea, dijela serije o privatnom detektivu Mikeu Hammeru. Protagonist, čiji lik tumači Ralph Meeker, je losanđeleski privatni detektiv Mike Hammer koji jedne noći pokupi naizgled rastrojenu autrostopericu (čiji lik tumači Cloris Leachman) prije nego što oboje budu oteti od kriminalaca koji će nesretnu djevojku mučiti do smrti. Radnja prikazuje kako Hammer sticajem okolnosti preživljava i uspijeva pobjeći, te nakon toga, ne birajući sredstva, nastoji razotkriti naručitelje otmice, a što će ga odvesti do naučnika (čiji lik tumači Albert Dekker), koji se želi dočepati kutije s tajanstvenim, ali očigledno dragocjenim sadržajem.
Scenarist A. I. Bezzerides je po političkim uvjerenjima bio ljevičar, te je, prema vlastitim riječima, bio toliko zgađen promoviranjem vigilantizma i desničarskom Spillaneovom politikom u originalnom romanu, da je u scenarij unio značajne izmjene, prije svega nastojeći Hammerov lik učiniti što nasilnijim i antipatičnijim. Publici i kritici je, međutim, najviše u oči palo to što se u filmu nikada ne razotkrije sadržaj kutije koja izaziva spletke i krvoproliće, a što se danas navodi kao jedan od klasičnih primjera MacGuffina u popularnoj kulturi. Njen sadržaj se tek sugerira u završnoj apokaliptičkoj sceni filma koja se često tumači kao odraz tadašnje hladnoratovske tjeskobe i straha od sveopćeg nuklearnog uništenja, te koja je ušla u brojne filmske antologije. Kiss Me Deadly je predstavljao prvu govornu ulogu za Cloris Leachman, koja je bila trudna za vrijeme snimanja, a koja će nakon toga ostvariti uspješnu karijeru kao karakterna glumica.
Kiss Me Deadly je poznat i po tome što su mu brojni ugledni filmaši odali počast - prije svega Steven Spielberg u Otimačima izgubljenog kovčega te Quentin Tarantino u filmu Pulp Fiction.
|
|
- ↑ Alain Silver and James Ursini, Whatever Happened to Robert Aldrich?, Limelight, 1995 p 238
- Kiss Me Deadly u katalogu Američkog filmskog instituta
- Kiss Me Deadly na sajtu IMDb
- Kiss Me Deadly na filmskoj bazi podataka TCM
- Kiss Me Deadly Arhivirano 2011-05-02 na Wayback Machine-u article by Alain Silver ("Evidence of a Style")
- Kiss Me Deadly essay J. Hoberman for The Criterion Collection ("Kiss Me Deadly: The Thriller of Tomorrow")
- Kiss Me Deadly photos from the set of at The Criterion Collection
- Kiss Me Deadly article by Glenn Erickson ("The Kiss Me Mangled Mystery")
- Kiss Me Deadly film trailer na YouTube