Kassel

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kassel
Pogled na centar grada i Palaču Orangerie
Pogled na centar grada i Palaču Orangerie
Pogled na centar grada i Palaču Orangerie
Koordinate: 51°19′N 09°30′E / 51.317°N 9.500°E / 51.317; 9.500
Država  Njemačka
pokrajina Hessen
Vlast
 - gradonačelnik Bertram Hilgen
Površina
 - Ukupna 107 km²
Visina 167
Stanovništvo (2003.)
 - Grad 194 322
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 34001–34134
Pozivni broj 0561
Službena stranica www.kassel
Karta
Kassel na mapi Njemačke
Kassel
Kassel
Kassel na karti Njemačke

Kassel je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 194 322 stanovnika[1], danas poznat po svojoj izložbi likovne umjetnosti Documenta.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Kassel leži na rijeci Fulda, udaljen oko 145 km sjeveroistočno od Frankfurt na Majnia i oko 55 km južno od Göttingena.

Historija[uredi | uredi kod]

Kassel se prvi put spominje 913. pod imenom Chassala (Chassela), što znači da je tu bio neki zamak - castella, jer se za srednjeg vijeka tako zvao na mješavini latinsko - franačkog, a što ukazuje da je možda bio i sjedište nekog franačkog vladara. Status grada dobio je negdje oko 1180., a od 1277. u njemu stoluju hessenski vladari. [1]

U 14. vijeku izgrađen je dio grada Neustadt (Novi grad) oko crkve sv. Martin, u 17. vijeku izgrađen je Oberneustadt (Gornji Novi grad) za izbjegle Hugenote iz Francuske. Kassel je od 1567. do 1866. bio glavni grad Kneževine Hessen-Kassel (kasnije Elektorat Hessen).Između 1807. - 1813. bio je glavni grad kratkotrajne Kraljevine Vestfalije, a od 1866. do 1944. pruske pokrajine Hessen-Nassau. [1]

Kao jedan od snažnih industrijski centara Trećeg Rajha, u kom su se proizvodili avioni i tenkovi, grad je gotovo sravnjen sa zemljom od strane savezničke avijacije za Drugog svjetskog rata. [1]

Kassel ima od 1971. 'Univerzitet.[1]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Jedna od najvećih znamenitosti grada je palača Palača Oaranžerija (1701. - 1711.) u Parku Karlsaue i Ottoneum (1604. - 1607., rekonstruiran i proširen 1697.) za koji se tvrdi da je najstariji teatar u Njemačkoj, u kom se danas nalazi Prirodoslovni muzej. U Kasselu se nalazi Muzej braće Grimm, i neobični Muzej tapeta. [1]

Brdski park Wilhelmshöhe
Svjetska baštinaUNESCO
 Njemačka
Registriran:2013.
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Svjetska baština[uredi | uredi kod]

Zapadno od centra grada nalazi se Brdski park Wilhelmshöhe površine 2,4  km2, što ga čini najvećim brdskim parkom u Evropi i drugim po veličini u svijetu.[1] Njegova izgradnja je započela 1696. godine i trajala je oko 150 godina. Uvršten je 2013. godine na listu UNESCO-ove svjetske baštine.[2]

Objekti[uredi | uredi kod]

Herkulov spomenik (monumentalna kopija starorimskog „Farneškog Herkula”) se nalazi na vrhu brda u srednjem dijeluo parka. Nekada je bio zaštitni znak grada. Od spomenika prema Dvorcu Wilhelmshöhe se spuštaju velike kaskade sa vodom, izgrađene od dvije vrste lokalnog kamena, bazalta i tufa. Voda u kaskade dolazi iz velikog rezervoara vode na suprotnoj strani šume Habichtswaldes.[3]

Dvorac Wilhelmshöhe je iz 18. stoljeća, a obnovljen je 1815. godine. Godine 1955. dvorac je pretvoren u muzej čija je kolekcija veoma bogata i uključuje mnoge antičke starine, te važnu kolekciju slika iz 16. i 17. stoljeća

Löwenburg (1793. – 1806.), umjetna ruševina srednjovjekovnog dvorca s odlikama mnogih evropskih dvoraca. U njoj je danas muzej starog oružja i porculana.

Vražji most natkriva protok slapa i njegove kaskade koje se strmoglavljuju u deset metara dubok Vražji bazen. Tu je i umjetna ruševina rimskog akvadukta s 14 lukova koji nose vodu od Vražjeg mosta i s čijeg kraja voda pada 43 m u klanac, naizgled uokviren kamenjem s ruševina akvedukta.

Velike fontane se sastoji od jezera u čijem središtu se poput gejzira voda uzdiže u 52 m visokom vodenom stupu.

Slap Steinhöfer je veliki romantičarski umjetni slap izgrađen na gotovo okomitoj nazubljenoj litici, okružen gustom visokom šumom.[4]

Privreda[uredi | uredi kod]

Kassel je značajno transportno čvorište tog dijela Njemačke i snažni industrijski centar u kom se proizvode privredna i vojna 1807. - 1813. vozila kompanije Volkswagen.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Kassel (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 03. 2013. 
  2. „Njemačka, spomenici upisani na listu svjetske baštine”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 1. 2023. 
  3. Službene stranice parka (de) Preuzeto 25. lipnja 2013.
  4. „Brdski park Wilhelmshöhe - br.1413”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 4. 2023. (en)

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 

Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]