Jačince

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jačince
mak. Јачинце

Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Kumanovo
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 106
Geografija
Koordinate 42°05′45″N 21°52′59″E / 42.095833°N 21.883056°E / 42.095833; 21.883056
Nadmorska visina 440 m
Jačince na mapi Severne Makedonije
Jačince
Jačince
Jačince (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1304
Pozivni broj 031
Registarska oznaka KU


Koordinate: 42° 05′ 45" SGŠ, 21° 52′ 59" IGD

Jačince (mak. Јачинце) je naselje u Republici Makedoniji, u severnom delu države. Jačince pripada opštini Kumanovo.

Prirodni uslovi[uredi | uredi kod]

Jačince je smešteno u severnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg grada, Kumanova, selo je udaljeno 22 kilometara istočno.

Naselje Jačince se nalazi u istorijskoj oblasti Sredorek. Selo je smešteno na severnim padinama planine Mangovice, na približno 440 metara nadmorske visine. Severno od sela protiče Kriva reka, dok se zapadno od naselja pruža polje.

Mesna klima je kontinentalna.

Istorija[uredi | uredi kod]

Po statistici Vasila Knčova selo je početkom 20. veka imalo 246 stanovnika, pravoslavnih Slovena.[1] Po statistici sekretara Bugarske egzarhije selo je 1903. imalo 184 „srbomana“ i 48 „bugaraša“. tada je selo imalo i srpsku i bugarsku školu.[2] Godine 1904. stvaranjem srpske četničke organizacije „bugaraši“ napuštaju Bugarsku egzarhiju i prilaze Carigradskoj patrijaršiji, odnosno srpskoj četničkoj organizaciji. U ovom selu je 1903. stvorena prva srpska četa koja je selo branila od komita VMROa, vojvoda ove čete bio je Čiča Pavle Mladenović i vodio je svoje naoružane seljane.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Jačince je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 106 stanovnika.

Većinsko stanovništvo u naselju su etnički Makedonci (100%).

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. http://www.promacedonia.org/vk/vk_2_28.htm
  2. Brancoff, D.M. "La Macédoine et sa Population Chrétienne". Paris, 1905, pp. 128-129.
  3. Ilija Ž. Trifunović, Trnovitim stazama, Beograd 1933, 24-28.

Literatura[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]