Kriva reka (pritok Pčinje)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kriva Reka (Makedonija))
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kriva reka
Kriva Reka river flowing through Kriva palanka.JPG
Lokacija
Države  Severna Makedonija
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Оsogovske planine
1932 m
Ušće
  – aps. visina
Klečevce
m
Dužina 75 km
Pritoke
Hidrologija
Protok
  – srednji

14 m³/s
Sliv
  – površina

1002 km²
Ulijeva se u Pčinju

Kriva reka je najveći pritoka rijeke Pčinje u Makedoniji, i najznačajnija rijeka na sjeveroistoku Makedonije duga 75 km, sa površinom sliva 1002 km².

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Kriva reka izvire na sjeveroistočnim padinama Osogovskih planina ispod Carevog vrha (2085 m.), na nadmorskoj visini od 1932 m., a uvire u rijeku Pčinju ima kod sela Klečevce na nadmorskoj visini od 294 m. Od izvora do prve pritoke Kiseličke reke (oko 18 km od izvora), rijeka teče na sjeverozapad, a zatim naglo skreće na jugozapad.
  • Estuarij Krive reke je kompozitni; smjenjuju se klisure (Židilovska-Palanačka, Psačka, Markova i Vakufska) sa erozivnim proširenjima (Uzemsko, Trnovečko, Sredorečko) i kotlinama (Slaviška, Kumanovska). Do sela Opila, korito rijeke je usječeno u kristalične stijene, a nizvodno od sela Beljakovce uglavnom prolazi kroz tercijarne vulkanske stijene. Od sela Beljakovce do uvira teče kroz eocenske sedimente (pješčanike, pločaste stijene).
  • Sliv Krive reke je karakterističan po vrlo slaboj pošumljenosti, naročito u svojem zapadnom (paleovulkanskom) dijelu, kao i na južnim padinama planina German i Bilino. Goli estuarij rijeke, uvjetuje značajan gubitak oborinskih voda, zbog visoke poroznosti tla i promjenjivog vodotoka u toku godine. U cilju povećanja količine vode i smanjenja erozivnosti tla, u drugoj polovini XX st. vršena su izvjesna pošumljavanja, ali na nedovoljno velikoj površini, i bez potrebne dinamike, zbog toga su izostali i rezultati.
Sliv Krive Reke
  • Kriva reka pripada egejskom riječnom slivu.
  • Kriva reka ima razvijenu hidrografsku mrežu, koju tvore preko 600 stalnih i povremenih vodotoka ukupne dužine od oko 1400 km. Od njih je 14 duže od 10 km, a njih 11 su izravne pritoke Krive reke, a to su; Kiselička reka, Gaberska reka, Raška reka, Rankovečka reka, Vetunička reka, Drzava (ili Ruđinska država) i Živuša, kao desne pritoke i Duračka reka, Kratovska reka, Povišnica i Vrlej, kao lijeve pritoke.
  • Od uvira do izvora Kriva Reka prolazi pored slijedećih naselja; Klečevce, Dovezence, Beljakovce, Konjuh, Šopsko Rudare, Dimonce, Vakuf, Kratovo, Ketenovo, Krilatica, Opila, Psača, Konopnica, Martinica, Kriva Palanka, Krklja i Kostur.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Kvalitet na površinskite vodi vo slivot na Kriva reka, O. Dimitrovska, I.Milevski, Bilten za fizička geografija, Skopje, 2005.