Ivan Kuvačić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ivan Kuvačić
Filozofija 20. stoljeća
Zapadna filozofija
Rođenje 12. januar 1923, Gata kod Omiša, Kraljevina SHS)
Filozofija
Škola/Tradicija Sociologija
Inspiracija

Ivan Kuvačić (Gata kod Omiša, Kraljevina SHS, 12. januara 1923 - ), hrvatski marksistički sociolog, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od urednika časopisa Praxis.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ivan Kuvačić je nakon osnovne škole u Omišu završio gimnaziju u Zagrebu. Za Drugog svjetskog rata priključio se antifašističom pokretu. Nakon rata počeo je studirati filozofiju u Zagrebu. Studij je nastavio u Lenjingradu i Moskvi, kao stipendist SSSR-a zajedno s prijateljem i kasnijim suradnikom Gajom Petrovićem.[2] Nakon toga zapošljava se 1950-ih kao profesor na učiteljskoj akademiji u Čakovcu. Potom se seli u Zagreb i predaje na tadašnjem Radničkom sveučilištu Moša Pijade. Od utemeljenja studija sociologije 1963 radi kao profesor na tom odjelu sve do svog umirovljenja 1980-ih. Jedno vrijeme 1960-ih proveo je na Sveučilištu Berkeley (SAD) kao Fulbrightov stipendist. Ivan Kuvačić je bio jedan od osnivača i urednika čuvenog filozofskog časopisa Praxis [1]. Kuvačić je kao i većina njegovih kolega iz praxisove škole mišljenja bio radikalni zastupnik kritike svega postojećega. A ona je po njima podrazumijevala; autorefleksiju i samoispitivanje, zapravo - načela europske filozofije subjektivnosti.

Praksisovskim filozofima je u središtu interesa bio slobodan pojedinac, čovjek, kao građanski subjekt - oni su tako interpretirali samoupravljanje, koje je po njima trebalo biti vrhunac demokracije u kojem bi čovjek, doista bio subjekt. Stoga oni nisu prihvaćali nacionalizam, koji eshatološki postavlja naciju kao temelj svega. A onda se on koristi kao ideološka podloga za praktičku politiku birokratskoga podčinjavanja tog istog naroda, svođenjem njegova bitka na etabliranu tradicionalnost i diskriminaciju svega onoga što se razlikuje od povlaštene društveno-političke koncepcije.[2]

Osobito značajan Kuvačićev doprinos u utemeljenju i organizaciji studija socijologije, -na liniji filozofije koja potvrđuje slobodu čovjekova stvaralačkoga izražavanja.

  • Hrvatsko Sociološko Društvo dodijelilo je svoju Nagradu Rudi Supek za 2005. profesoru Ivanu Kuvačiću.[3]

Najznačajnija djela[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Marksizam i funkcionalizam. Beograd: 1970.
  • Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed, 1977.
  • Obilje i naselje. Zagreb: 1979., Naprijed
  • Sociologija. Zagreb: Školska knjiga, 1982.
  • Obuzdana utopija. Zagreb: Naprijed, 1986., ISBN 978-86-349-0042-2
  • Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, 1990., ISBN 86-81175-13-0
  • Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Sociološka hrestomatija, 1990.
  • Kako se raspao boljševizam. Zagreb: Naprijed 1997., ISBN 953-178-087-0
  • Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing/Tehnička knjiga 2004., ISBN 953-212-177-3
  • Sjećanja. Zagreb: Razlog 2008., ISBN: 9789536985128

Pogledajte i ovo[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]