Ibbi-Sin
| Drevna Mezopotamija |
|---|
| Eufrat – Tigris |
| Asirologija |
| Gradovi / kraljevstva |
| Sumer: Uruk – Ur – Eridu |
| Kish – Lagaš – Nippur |
| Akadsko Carstvo: Akkad |
| Babilon – Isin – Susa |
| Asirija: Assur – Niniva |
| Dur-Sharrukin – Nimrud |
| Babilonija – Kaldeja |
| Elam – Amoriti |
| Huriti – Mitanni |
| Kasiti – Urartu |
| Kronologija |
| Sumerski kraljevi |
| Asirski kraljevi |
| Babilonski kraljevi |
| Jezik |
| Klinasto pismo |
| Sumerski – Akadski |
| Elamski – Hurijski |
| Mitologija |
| Enûma Elish |
| Gilgameš – Marduk |
Ibbi-Sin, sin Shu-Sinov, bio je kralj Sumera i Akkada, odnosno posljednji vladar iz III dinastije Ura. Vladao je oko 2028. pne.-2004. pne. Za vrijeme njegove vladavine, sumerska je država bila pod stalnim pljačkaškim napadima Amorita. S vremenom je vjera u Ibbi-Sinovu moć tako oslabila da se Elam proglasio nezavisnim i počeo sam napadaati Sumer.
Ibbi-Sin je zbog toga naredio da se sagrade fortifiklacije oko najvažnijih gradova kao što su Ur i Nippur, ali svi ti napori nisu mogli zaustaviti prepade niti očuvati jedinstvo države. S vremenom su se gradovi Ibbi-Sinove države osamostalili, jer ih kralj nije mogao zaštititi. Pred kraj vladavine Ibbi-Sin je vladao jedino s gradom Ur. Godine 2004. pne. Elamiti su zajedno "s plemenima iz oblasti Shimashki u Gorju Zagros" (Stiebing 79) napali, osvojili i opljačkali Ur, Ibbi-Sina zarobili; odveden je u grad Elam gdje je umro u zarobljeništvu.
Vjeruje se da je uspjehu Amorita, kao i kolapsu Ibbi-Sinove države znatno pridonijela dugotrajna suša, o kojoj postoje tragovi u obliku sedimenata, kao i podaci da je cijena žita u sedmoj i osmoj godini Ibbi-Sunove vladavine narasla 60 puta.
- Stiebing Jr., William H. Ancient Near Eastern History and Culture. New York: Pearson, 2003.