Hobart

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Hobart
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 42°52′S 147°19′E / 42.867°S 147.317°E / -42.867; 147.317
Država  Australija
Australska država Tasmanija
Osnivanje 28. februar 1804.
Površina
 - Ukupna 1 695.5 km²
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 191 169 [1]
 - Urbano područje 126 048
Vremenska zona UTC+10 (UTC+11)
Poštanski broj 5000
Službena stranica www.Hobartcitycouncil.com
Karta
Hobart na mapi Australije
Hobart
Hobart
Hobart na karti Australije

Hobart je najveći i glavni grad australske države Tasmanija od 126 048 u užem centru, odnosno 191 169 stanovnika sa predgrađima po popisu iz 2001. [1]

Hobart je najjužniji australski grad. [1]

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Hobart leži na jugoistoku otoka Tasmanija na zapadnoj obali rijeke Derwent koja je kod grada široka 3 km, 12 [[km od njezina ušća u Južni ocean. U neposrednoj blizini grada udiže se Planina Wellington (1270 m) čiji su vrhovi često pokriveni snijegom. [1]

Predgrađa Hobarta proširila su se i na istočnu obalu Derwenta, pa su podignuti mostovi Tasman (1965.) i Bowen (1984.) [1]

Historija[uredi | uredi kod]

Do terena današnjeg grada prvi je doplovio britanski pomorac George Bass 1798. koji je istraživao ušće rijeke Derwent njega je to mjesto osobito dojmilo. [1]

Pet godina kasnije, Filip Gidley King, tadašnji guverner Novog Južnog Walesa, poslao je vojničku posadu da osnuje naselje na tom mjestu, u namjeri da spriječi potencijalni francuski prepad na još uvijek nesigurni britanski posjed. Naselje je nazvano Hobart u čast Roberta Hobarta, tadašnjeg državnog tajnika za kolonije. 1804. naselje je preseljeno iz tadašnje lokacije - Risdon Cove na lokaciju gdje se nalazi današnji grad - Sullivans Cove. Do sredine 19. vijeka Hobart je postao glavna luka za kitolovce po Južnom oceanu, ali je njegov rast ostao limitiran ograničenim resursima koje nudi otok Tasmanija u odnosu na australsko kopno. Hobart je postao sjedište biskupije 1842., općina]] - 1852., a status grada dobio je 1857. [1]

Hobart je 7. februara 1967., pretrpio veliki požar koji se proširio do centra grada. [1]

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

U Australiji je Hobart poznat po prvom legalnom Kazinu Wrest Point, ali i po Planini Wellington, Masivu Nelson koji obožavaju planinari i lijepo uređenoj plaži Bellerive.

Najveće znamenitosti Hobarta su anglikanska i katolička katedrala uz najstariju sinagogu u Australiji podignutu između 1843. - 1845. Uz to su zanimljive palače pokrajinskog parlamenta, državne biblioteke, muzeja i galerije.

Hobart je sjedište Univerziteta Tasmanija, osnovanog 1890. [1]

Privreda i transport[uredi | uredi kod]

Hobart ima izvrsnu prirodnu luku, koju neometa plima, pa ga to u kombinaciji s željezničkim teretnim prugama kojima je povezan sa sjeverom i sjeverozapadom Tasmanije čini transportnim čvorištem. Uz to je Hobart dobro povezan cestama sa većinom mjesta u Tasmaniji, a ima i aerodrom pa je zbog svega toga glavni ulaz za Tasmaniju. [1]

Hobart ima i industrije, najznačajniji pogoni su velika rafinerija cinka u Risdonu, tvornica papira uz manje tvornice tekstia, konditorskih proizvoda, alata, namještaja, voćnih konzervi, motora i boja.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Hobart (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. 01. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]