Hijerapolis
Za ostale upotrebe, v. Hijerapolis (razvrstavanje).
Hierapolis-Pamukkale | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
![]()
| |
Registriran: | 1988. (12. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno i prirodno dobro |
Mjerilo: | iii, iv, vii |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Hijerapolis (grčki: Ἱεράπολις, u značenju "Sveti grad") je starogrčki grad na vrhu jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizli. Hijerapolis na toplicama Pamukkale (turski za "Pamučna palača") je osnovala pergamska kraljevska dinastija Atalida u 2. stoljeću pr. Kr. kao lječilište, a mnogi koji su se došli liječiti su se povlačili ovdje sve do svoje smrti. U Hijerapolisu se nalaze ostaci kupatila, hramova i drugih starogrčkih i starorimskih spomenika, te originalne ranokršćanske građevine, zbog čega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-va svjetska baština.
Historija[uredi | uredi kod]
Pamukkale su jedinstvene mineralne toplice koje su svojim prelijevanjem preko brda stvorile jedinstven krajolik plitkih terasastih bazena sniježno bijelih rubova od kalcita. Njeni topli izvori od 35 °C su smatrani terapeutskima jer se smatralo da mogu liječiti istom snagom kojom mijenjaju krajolik. Zbog toga su kraljevi Pergama tu u 2. stoljeću pr. Kr. osnovali grad-liječilište Hijerapolis, nazvan prema već postojećem hramu iz 3. stoljeća pr. Kr. koji su Frigijci podigli u čast kralja Sirakuze Hijeronu I.
Rimljani ga osvajaju 129. pr. Kr. i nastavljaju razvijati u važno hodočasničko i medicinsko središte u kojemu su se miješali Anatolci, Grko-Makedonci, Rimljani i Židovi. Hidroterapija u raznim prigodnim objektima (bazeni, terme, i dr.) je praćena i vjerom, te su nastali lokalni kultovi. Tako je Apolonov hram podignut na mjestu gdje su iz pukotine izvirala omamljujuća isparavanja.
Prema predaji, grad je na kršćanstvo pokrstio apostol Filip koji je ovdje i raspet za vrijeme cara Domicijana oko 87. godine. Hijerapolis je ostao jednom od dvije metropolije Frigije Pacatiana, ali i biskupijom. Najznačajniji spomenik iz tog doba je Martrij (martyrium) sv. Filipa koji ima jedinstven osmerokutni tlocrt na vrhu monumentalnog stubišta.
Odlike[uredi | uredi kod]
Velika nekropola Hijerapolisa je prepuna sarkofaga od kojih je najslavniji sarkofag marka Aurelija Ammianosa na kojemu je prikazan najstariji stroj koji je koristio zupčanike i prijenos snage - pila na vodenički pogon.
Kompleks Velikih rimskih termi iz 2. stoljeća pr. Kr. je izgrađen od velikih kamenih blokova bez cementa, i imao je bačvaste svodove. Imao je mnogo otvorenih ili zatvorenih dijelova spojenih prolazima: bazene s topolom i hladnom vodom, parne kupelji, te duboke niše, knjižnicu, gimnazij i druge objekte. Danas je arheološki muzej Hijerapolisa.
Rimsko kazalište podignuto je za vrijeme cara Septimija Severa i ukrašeno je frizom koji prikazuje obrednu procesiju i žrtvu Artemidi iz Efeza[1].
Martrij sv. Filipa koji ima originalnu organizaciju prostora u osmerokutnom tlocrtu na vrhu monumentalnog stubišta.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Kazalište u Hijerapolisu (en) Posjećeno 17. veljače 2011.
- Klaus Grewe, "Die Reliefdarstellung einer antiken Steinsägemaschine aus Hierapolis in Phrygien und ihre Bedeutung für die Technikgeschichte Arhivirano 2011-05-11 na Wayback Machine-u" Internacionalna konferencija u Istanbulu 13.−16. srpnja 2007. god. Izdato 2009. kao: Martin Bachmann, Bautechnik im antiken und vorantiken Kleinasien, Istanbul: Ege Yayınları/Zero Prod. Ltd. str. 42.9–454. ISBN 978-975-807-223-1
- Dr. Cemil Toksöz - Pamukkale & Hierapolis; 1995., Eriṣ Turizm Tic Pazarlama, Denizli.
- Paul Arthur - Byzantine and Turkish Hierapolis, an archaeological guide Arhivirano 2010-09-17 na Wayback Machine-u; Ege Yayinlari, Istanbul, 2006. ISBN 975-807-134-3
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Hierapolis - turističke informacije (en)
- Dolina Likos (Colossae, Laodicea, i Hierapolis) Arhivirano 2016-12-30 na Wayback Machine-u
Koordinate: 37°55′30″N 29°07′33″E / 37.925086°N 29.125898°E