Coordinates: 45°53′55″N 16°50′37″E / 45.89868492244511°N 16.843693256378174°E / 45.89868492244511; 16.843693256378174

Gradski muzej u Bjelovaru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

45°53′55″N 16°50′37″E / 45.89868492244511°N 16.843693256378174°E / 45.89868492244511; 16.843693256378174

Gradski muzej Bjelovar
Osnovan 1949.
Lokacija Trg Eugena Kvaternika 1
Bjelovar, Hrvatska
Ulaz ponedjeljkom zatvoreno
besplatan ulaz[1]
Ravnatelj Mladen Medar
Kustos Silvija Sitta,[2][3][4] Emilija Dragišić[5]
Željko Sabol (bivši kustos, 1971.)[6]

Gradski muzej u Bjelovaru nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika. Osnovan je 1949. godine. Smješten je u jednokatnici starog gradskog poglavarstva sagrađenoj 1832. godine.[1]

Muzej je osnovan pod nazivom "Oblasni muzej" na poticaj Oblasnog odbora Saveza udruženja borca NOR-a. Učitelj Rade Kovač prvi je sakupljao predmete za zbirku.[7] Bogatu zbirku sabrao je i Ivan Barešić. Kasnije su se istakli i Đuro Jakšeković, Zvonimir Lovrenčević, Artur Kully, dr. Antun Bauer, Ivan Barešić, dr. Rudolf Miculinić, Leo Fingerhut i dr.[8]

Muzej mijenja ime u Gradski muzej 1962. godine. Do 1990. godine sakupljeno je oko 20.000 artefakata. Zbirka se i dalje sve više povećavala. Do 1991. godine muzej je imao i zbirku radničkog pokreta i narodne revolucije, a ostale zbirke postoje i danas: kultrurno-povijesna zbirka, prirodoslovna, arheološka i etnografska zbirka te Odjel nove povijesti s Domovinskim ratom. U Galerijskom odjelu muzej sakuplja djela istaknutih hrvatskih umjetnika rođenih u Bjelovaru i okolici, slikara Naste Rojc, Ede Murtića, Ive Friščića i Minje Bosanca, kipara Vojina Bakića i Josipa Zemana te fotografa Toše Dapca.[1]

Muzej je temeljito obnovljen 2009. godine. Ima restauratorsku radionicu i knjižnicu. U zgradi muzeja nalaze se i tri galerijska prostora s bogatom izložbenom djelatnošću: Galerija Nasta Rojc, Mala galerija i Galerija Koridor. Atrij muzeja ima pozornicu koja služi za koncerte klasične i zabavne glazbe, kazališne predstave, promocije knjiga i druga umjetnička i kulturna zbivanja na otvorenom.[1]

U zgradi, gdje se nalazi muzej prije je bilo gradsko poglavarstvo.[1] Na prvome katu zgrade, susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer 12. rujna 1888. godine. Tokom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa. Taj događaj nazvan je bjelovarska afera. Za vrijeme bjelovarskog ustanka 8. travnja 1941. godine, hrvatski vojnici 108. puka i narod srušili su jugoslavensku vlast i s balkona Gradskog poglavarstva (danas zgrada Gradskog muzeja), gradonačelnik Bjelovara Julije Makanec proglasio je u 18 sati uspostavu hrvatske države.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]