Galižana

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Galižana / Gallesano
Galižana / Gallesano na karti Hrvatske
Galižana / Gallesano
Galižana / Gallesano
Galižana / Gallesano na karti Hrvatske
Županija Istarska županija
Općina/Grad Vodnjan
Geografske koordinate
 - z. š. 44.933 N
 - z. d. 13.869 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 1349
 - Broj domaćinstava 455
Pošta 52216 Galižana (Gallesano)
Pozivni broj +385 052
Autooznaka PU

Galižana (tal. Gallesano [ɡalleˈzano]), naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vodnjana, Istarska županija.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Galižana se nalazi jugoistočno od Vodnjana na pruzi Istarske željeznice, 4 km udaljena od mora, Fažana (zapadno) i 7 km od Pule (južno). Iz Galižane vode još ceste na istok (Loborika, 4 km) i sjeveroistok (Marčana 8 km).

Povijest i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Galižana datira još iz prapovijesnog razdoblja, a za vrijeme Rimljana, bila je centar pulskog kolonijalnog agera gdje su se ukrštavale rimske ceste, dekumanova i cardo maximus.

U razdoblju feudalizma, već od 9. stoljeća, Galižana biva pod upravom pulskih biskupa koji su posjedovali zemljišta i prava ubiranja desetina.

Godine 1150., naziv se mijenja u Galisanum, pa i Golisani, a 1303. spominje se naziv Calisanum, dok je latinska inačica naselja Gallicianum.[1]

Nad vratima galižanske parohijalne crkve (1613.) posvećene sv. Roku (1295. - 1327.), sačuvan je grb s propetim lavom, vjerojatno znak pulskog biskupa Giulija Saracena koji je 1634. posvetio crkvu.

Samostojeći zvonik, visok 36 m, izgrađen je u XVII. st.

Snažniji ekonomski i kulturni razvoj započinje 1815. godine izgradnjom Istarske pruge Pula-Trst koja prolazi kroz Galižanu.[2]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Galižani djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Gallesano "Armando Capolicchio"

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1349 stanovnika[3] te 455 obiteljskih kućanstava.[4]


Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]