Peroj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Peroj, pravoslavna crkva sv. Spiridona

Peroj - Peroi (tal. pe'roj) je selo na zapadnoj obali južne Istre u sastavu općine Vodnjan (ranije Općine Pula) poznato po ušćuvanoj crnogorskoj zajednici i ortodoksnoj vjeri.

Peroj
Peroj na karti Hrvatske
Peroj
Peroj
Peroj na karti Hrvatske
Županija Istarska
Općina/Grad Vodnjan
Geografske koordinate
 - z. š. 44.952 N
 - z. d. 13.797 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 752
SvFoskaPeroj.jpg
Ranoromanička crkva sv. Foške


Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Peroj je smješten u ravničarskom dijelu jugozapadne Istre preko puta Brionskog arhipelaga od koga ga odvaja Fažanski kanal, 3 km sjeverno od Fažane, a 10 km od Pule. Pod naselje Peroj spada i Barbariga.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U povijesnim ispravama Peroj se spominje od 1197. godine. U njemu je živjelo romansko stanovništvo (romanizirani Histri) sve do velikih haranja kuge od XIV. do XVII. st. kada je ovaj kraj opustio. Venecijanska republika iz tih razloga naseljava opustjela područja Istre stanovništvom iz Dalmacije, Crne Gore, Albanije i Grčke. Što se tiče etničke pripadnosti slavenskih doseljenika u ruralnoj Istri, dokidana je jedina identetska razlika - religiozna pripadnost i to s katoličkom unifikacijom doseljenika. Jedina enklava u Istri gdje se sačuvala religiozna, a time i etnička pripadnost jeste Peroj.

Crnogorci su dobili pravo naseljavanja u Peroj kao nagradu za sudjelovanje u ratu na mletačkoj strani, a radi sprečavanja osvete turskih vlasti nad tamošnjim Crnogorcima.
21. VII. 1657. Mlečani su naselili skupinu crnogorskih obitelji iz Crmnice na svoj teritorij, u selo Peroj i dopustili im njegovanje religiozne tradicije.

Značajno povijesno svjedočanstvo o Peroju se nalazi u knjizi Frana Barbalića "Peroj - srpsko selo u Istri, bilješke i uspomene", koje je prvi puta objavljeno u zagrebačkim "Narodnim novinama" (br. 48. - 55. i 59.) 1933. godine. Kao svećenik u ovom je selu službovao Jovan Sundečić.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Selo je zanimljivost po starinskoj crnogorskoj zajednici, jedinoj takve vrste u multietničkoj Istri..

Nacionalni sastav mjesta Peroj[uredi - уреди | uredi izvor]

godina popisa[1] ukupno Hrvati Istrijani Srbi Jugoslaveni Talijani ostali
1991. 477 168 (35,22%) 89 (18,65%) 33 (6,91%) 17 (3,56%) 4 (0,83%) 166 (34,80%)
1981. 403 149 (36,97%) 2 (0,49%) 11 (2,72%) 105 (26,05%) 2 (0,49%) 134 (33,25%)
1971. 409 199 (48,65%) 0 43 (10,51%) 8 (1,95%) 4 (0,97%) 155 (37,89%)
1961. 498 273 (54,81%) 0 12 (2,40%) 2 (0,40%) 8 (1,60%) 203 (40,76%)
Pogled s Briona na Peroj

Među "ostalima" je najviše onih koji su se izjasnili kao Crnogorci. Prema popisu iz 2001. godine [2], u cijeloj općini Vodnjan žive 81 Crnogorac, a većina ih je upravo u Peroju.

Apartmansko naselje Barbariga

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima od 1880. do 1991., Državni zavoda za statistiku RH

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]