Filoksera

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Filoksera
Dactylosphaera vitifolii 1 meyers 1888 v13 p621.png
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Nadred: Paraneoptera
Red: Hemiptera

Filoksera (sintagma od grčkog φύλλον - list + ξερόν - suh[1]) ili Trsna uš (latinski: Daktulosphaira vitifoliae) je insekt iz porodice - Phylloxeridae i veliki štetnik vinove loze.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Filoksera je autohtoni insekt iz doline rijeke Mississippi, koji se hrani lišćem i korijennjem vinove loze, uzrokujući tako da biljka istrune i umre. U potrazi za novim živim domaćinom filoksera se nezaustavljivo širi preko cijelog vinograda i regija.[2]

Po izgledu slična biljnoj uši, odrasla filoksera je vrlo mala, u prosjeku duga oko 1,016 mm, raspona boja od svijetlo žute, zelenkaste, preko nijansi narančaste do smeđe. Orginalne američke vrste vinove loze razvile su otpornost na filokseru razvivši bujnu i tvrdu koru korijena pa su tako postale relativno imune na štete.[2]

Kako je jedva vidljiva, vinogradari su dugo bili nesvjestni destruktivnog djelovanja filoksere, iako je tokom 17 i 18. vijeka bilo neuspjelih pokušaja presađivanja evropskih vrsta vinove loze po istočnim krajevima Sjeverne Amerike, oni su u svom neznanju mislili da je to zbog otrovnog tla.[2]

Izvan Sjeverne Amerike efekti filoksere bili su potpuno nepoznati sve do 1863. kad se po viktorijanskoj Engleskoj proširila moda sadnje američkih vinovih loza. Kako se za razliku od svojih američkih rođaka evropske vrste vinove loze nisu razvile nikakav otpor ili zaštitu, to je uzrokovalo 30-godišnje divljanje filoksere kroz evropske vinograde.[2]

Filoksera se širi preko tla, ali i preko zaprljanih poljoprivrednih alatki, vozila, čizama, samih sadnica i grožđanih sokova. Inficiranom vinogradu se već u prvoj godini uobičajeno smanjuje urod za 20%, a čitav vinograd može biti uništen u samo tri godine. [[Pijesak|Pjeskovita tla donekle usporavaju, ali ne zaustavljaju širenje filoksere, dok joj suha glinena tla odgovaraju za brzo širenje.[2]

Do 1865. filoksera se proširila na vinove loze doline rijeke Rhône]]. Tokom tri sljedeća dekade, raširila se i uništila gotovo 70% evropskih vinograda. Iskušane su brojne metode u pokušaju da se iskorijeni filoksera, od navodnjavanja, gdje je to bilo izvedivo, do injektiranja tla ugljikovim disulfidom, što je davalo neke rezultate, ali su ti postupci bili vrlo skupi i štetnik bi se vratio čim bi tretman prestao.[2]

Američki entomolog Charles Valentine Riley shvatio je da su američke loze otporne i predložio kalemljenje evropskih vrsta loza na američke podloge. Nakon tog je počeo dug, mukotrpan proces kalemljenja svake napadnute vrste evropske vinove loze, jer je to bio jedini način da se spasi evropsko vinogradarstvo od propasti. U znak zahvalnosti Francuska vlada dodjelila je Rileyu orden Legije časti.[2]

Tragična posljedica tog poglavlja u historiji vinogradarstva je izumiranje brojnih autohtonih evropskih vrsta vinove loze, pogotovo onih lokalnih male tržišne vrijednosti.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Phylloxera" (engleski). Merriam Webster. http://www.merriam-webster.com/dictionary/phylloxera. pristupljeno 24. 08. 2016.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "phylloxera" (engleski). VINCYCLOPEDIA. http://winepros.org/wine101/vincyc-phylloxera.htm. pristupljeno 24. 08. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]