Federalne Države Mikronezije
Sjedinjene Države Mikronezije Federated States of Micronesia |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Peace Unity Liberty | ||||||
Državna himna: "Patriots of Micronesia" | ||||||
![]() |
||||||
Glavni grad | Palikir | |||||
Najveći grad | Weno | |||||
Službeni jezici | engleski (nacionalni; lokalni jezici na nivou država i općina) | |||||
Demonim | Mikronežani | |||||
Vlada | ||||||
- | Predsjednik | Peter M. Christian | ||||
- | Potpredsjednik | Yosiwo P. George | ||||
Nezavisnost od UN-ovog Starateljskog područja pod američkom upravom | ||||||
- | Datum | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 702 km2 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za jul 2007. | 107.862 (181..) | ||||
- | Popis iz 2000 | 107.000 | ||||
- | Gustoća | 154/km2 | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2002 | |||||
- | Ukupno | 277 mil. $² (215..) | ||||
- | Per capita | 2.000 $ (180..) | ||||
HDI | n/a Greška: Pogrešan unos • n/a. |
|||||
Valuta | Američki dolar (USD) | |||||
Vremenska zona | (UTC+10 and +11) | |||||
- | Ljeti (DST) | nema (UTC+10 and +11) | ||||
Pozivni broj | 691 | |||||
Web domena | .fm | |||||
1. | BDP uključuje stranu financijsku pomoć, u prosjeku oko 100 mil. US$ godišnje (2002 procjhena). | |||||
2. | procjena 2002. |
Savezne Države Mikronezije su otočna država u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje. Imaju poseban odnos udružene države (associated state) sa Sjedinjenim Američkim Državama. Sastoje se od četiri savezne države:
- Yap
- Chuuk
- Pohnpei
- Kosrae
Geografija[uredi | uredi kod]
Federativne države Mikronezije sastoje se od otočnih država Yap, Chuuk (Truk), Pohnpei (Ponape) i Kosrae, sve u Karolinskom otočju. Geološki dijelom su vulkanskog porijekla, a dijelom koraljni atoli, smješteni 3.200 milja (5.150 kilometara) zapadno-jugozapadno od Havaja u Tihom oceanu.

Historija[uredi | uredi kod]
Država Mikronezija nastanjena je Mikronežanima (Mikronezijci) i Polinežanima (Polinezijci) i kolonizirana od Španjolaca još u 17. stoljeću. Njemačka ove otoke kupuje od Španjolske 1898., ali su ih 1914. okupirali Japanci. Tokom Drugog svjetskog rata zauzele su ih američke vojne snage, a Vijeće sigurnosti UN-a 2. travnja 1947. stavlja ih pod svoj protektorat. Putem samoopredjeljenja počinju 1979. kada proglašavaju autonomnu Saveznu Republiku Mikroneziju, koja postaje nezavisna od 3. studenog 1986.
Etničke grupe[uredi | uredi kod]
Postoji 13 glavnih etničkih grupa (prema Nations Of The Old World Nations Of The Old World) od kojih većina nema hrvatskih naziva:
- 1) Trukci (Aramasen Chuuk) (33.000; Trukese, Chuukese; Chuukanci;);
- 2) Kapinga (2.500; Kapingamarangians; u državi Pohnpei. Polinežanska grupa),
- 3) Kosraeanci (Kusaie, Strong's Island, Ualan, Ualang) (6.100; Kosraeans. Oko 100 u Nauru),
- 4) Mokilese (1.000. Pripadaju u Ponapeance),
- 5) Mortlockese (6.700. U državi Yap),
- 6) Namonuito (1.000),
- 7) Paafang (1.300),
- 8) Pingilapese (500. Pripadaju u Ponapeance),
- 9) Pohnpeanci (Ponape)(25.000; Pohnpeans, Ponapeans),
- 10) Puluwatese (1.400),
- 11) Ulithianci (Re Ulithi) (3.000; 400 na Guamu. Ulithians. Pripadaju u Trukce),
- 12) Woleaianci (Anangai, Mereyon, Oleai, Olnea, Thirteen Island, Uleai, Weleya)(1.600 u državi Yap; ostali na Sjevernim Marijanima i Guamu. Woleaians. Pripadaju u Trukce),
- 13) Yapese (Uap) (13.000; Yapese),
Ostale grupe su:
- 14) Nukuoroans (900; Nukuoroans. Polinežanska grupa),
- 15) Ngatikese (700. Spadaju u Ponapeance),
- 16) Karolinci (Oko 3.000. Carolinians. Saipan, Pagan, i Agrihan).
- 17) Han Kinezi (600),
- 18) Chamorro (1.300),
- 19) Japanci (1.000),
- 20) Amerikanci (2.000).