Devičanska polja

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sovjetska poštanska marka iz 1962. koja slavi radne brigade u projektu Devičanskih polja.

Devičanska polja (rus. Osvoénie celinы́) je bio naziv za privredni projekat koji je 1953. godine pokrenuo sovjetski vođa Nikita Hruščov s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje u Sovjetskom Savezu kako bi se smanjio nedostatak hrane na određenim područjima Sovjetskog Saveza.

Septembra 1953. godine, Hruščov, dva ađutanta, dva urednika „Pravde“ i jedan stručnjak za agronomiju, sastali su se kako bi procenili ozbiljnost poljoprivredne krize u Sovjetskom Savezu tih godina. Georgij Maljenkov je ranije iste godine primio priznanje za predstavljanje reformi koje su trebale da reše poljoprivedni problem u državi, uključujući povećanje isplate koju je država davala kolhozima za isporuke hrane, smanjenje poreza i ostalo. Hruščov je proširio Maljenkovljeve reforme i zaključio da bi prema njegovom planu 130.000 km2 neobrađene zemlje trebalo biti kultivisano do 1956. godine. To područje je obuhvatalo prostor desne obale reke Volge, severni Kavkaz, zapadni Sibir i severni Kazahstan[1].

Hruščov je prioritet u obradi zemlje tokom kampanje dao sovjetskoj omladini, odnosno članovima omladinske organizacije Komsomol, koja je na ovom projektu imala priliku da iskaže svoj udarnički potencijal. Tokom leta 1954. godine, oko 300.000 sovjetskih omladinaca i omladinki uputilo se na obrađivanje zemlje zahvaćene projektom[2]. Nakon uspešne prve godine i izvanrednih rezultata žetve 1954. godine, Hruščov je originalni plan od planiranih 130.000 km2 teritorije predviđenih za kultivisanje zemlje, povisio na 300.000 km2[3].

Između 1954. i 1958. godine, država je utrošila 30,.7 miliona rubalja na projekt Devičanskih polja i u istom periodu proizvela poljoprivredne proizvode u vrednosti 48,8 milijardi rubalja[4]. Između 1954. i 1960. godine, površina kultivisane zemlje u Sovjetskom Savezu povećana je za 46 miliona hektara, od čega je 90 % otpadalo na Devičanska polja[3].

Iako su se početni uspesi Devičanskih polja pokazali izvanrednima, projekat se pokazao isplativ samo u kratkom vremenskom periodu. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda je nakon 1956. počela da opada. Hruščov je označio kraj projekta do 1959, ne uspevši da nadmaši američku godišnju poljoprivrednu proizvodnju do 1960. godine[5].

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Taubman 2003, str. 260-262.
  2. Taubman 2003, str. 263.
  3. 3,0 3,1 Durgin, Jr., Frank A. (1962). "The Virgin Lands Programme 1954-1960". Soviet Studies (JSTOR) (13.3): 255–80. 
  4. Pohl, Michaela (2008). "The 'planet of one hundred languages'". u: Schrader, Abby M.; Sunderland, Willard; Breyfogle, Nicholas B.. Peopling the Russian Periphery: Borderland Colonization in Eurasian History. London: Routledge. str. 256. 
  5. Zoerb, Carl (1965), "The Virgin Land Territory: Plans, Performance, Prospects", Soviet Agriculture: The Permanent Crisis, New York: Published for the Institute for the Study of the USSR in cooperation with the University of Kansas by F. A. Praeger 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Pohl, Michaela (2008). "The 'planet of one hundred languages'". u: Schrader, Abby M.; Sunderland, Willard; Breyfogle, Nicholas B.. Peopling the Russian Periphery: Borderland Colonization in Eurasian History. London: Routledge. str. 256. 
  • Taubman, William (2003). Khrushchev: The Man and His Era. New York: W.W. Norton & Company. str. 260-262. ISBN 978-0393051445.