Dan blasfemije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dan blasfemije
Obdržavatelji Sjedinjene Države, Kanada, ostale zemlje
Vrsta kulturni
Značaj praznik proslave blasfemije
Datum 30. rujna
Obdržavanje obrazovanje o važnosti slobode izražavanja čak i onih mišljenja koja su oprečna religijama ili uvredljiva religioznim ljudima

Međunarodni dan prava na blasfemiju jest praznik kojim se pojedinci i skupine potiču da otvoreno izraze svoju kritiku o religiji ili čak prezir prema njoj. Praznik je osnovao 2009. godine Centar za propitivanje (engl. Center for Inquiry).[1] Jedan student kontaktirao je Centar za propitivanje u Amherstu u New Yorku i predstavio ovu ideju, a Centar ju je odlučio poduprijeti. Ronald Lindsay, predsjednik i izvršni direktor Centra za propitivanje izjavio je u intervju s CNN-om o Danu blasfemije, "smatramo da bi religijska uvjerenja trebala biti predmet ispitivanja i kritike baš kao što su to politička uvjerenja, no religija je još uvijek tabu."[2] Za dan je određen 30. rujna radi podudaranja s obljetnicom objavljivanja satiričnih crteža Muhameda u jednim danskim novinama što je rezultiralo kontroverzijom o crtežima Muhameda u Jyllands-Postenu

Prema intervju u USA Todayu s Justinom Trottierom, torontskim koordinatorom Dana blasfemije, "mi ne pokušavamo uvrijediti, već ako se u tijeku dijaloga i debate ljudi osjete uvrijeđenima, onda to nije problem za nas. Ne postoji ljudsko pravo da se ne bude uvrijeđen."[3]

Događaji širom svijeta u povodu prve obljetnice Dana blasfemije 2009. godine uključivali su umjetničku izložbu u Washingtonu DC i festival slobode govora u Los Angelesu.[4] O Danu blasfemije također se opsežno raspravljalo širom weba, a pokrivalo ga je nekoliko medijskih brojeva.[5][6][7]

Pozadina[uredi | uredi kod]

  lokalne restrikcije
  globe i restrikcije
  zatvorske kazne
  smrtne kazne

Antiblasfemijski zakoni postoje diljem svijeta. U mnogim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike oni su povučeni, iako postoje zakoni protiv blasfemije u Austriji, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Lihtenštajnu, Islandu, Nizozemskoj, San Marinu i UK-u. (Britanske običajnopravne tužbe za blasfemiju i blasfemičnu klevetu ukinute su Zakonom o kaznenopravnom sustavu i imigraciji iz 2008., odsječkom 79. Preostali zakon, Zakon o rasnoj i religijskoj mržnji iz 2006., bavi se poticanjem mržnje protiv osobe na osnovi njezine religije). U 21 europskoj državi još su uvijek na snazi zakoni o "religijskoj uvredi".[8]

Republika Irska prihvatila je "Zakon o difamaciji iz 2009. godine" u kojem je u jednom dijelu naznačeno da "osoba koja objavi ili iskaže blasfemičnu stvar kaznit će se zbog uvrede i podliježe po izricanju osude globi koja ne prelazi 25.000 €."[9]

Finska je bila poprište nekoliko značajnih postupaka o blasfemiji tijekom 2000-ih. Finski lingvist, politički bloger, helsinski gradski vjećnik i potonji parlamentarni zastupnik Jussi Halla-aho osuđen je za "uznemiravanje religijskog štovanja" zbog internetskih postova u kojima je Muhameda nazvao pedofilom, te je globljen s 330 €.

U nekim je zemljama blasfemija kažnjiva smrću kao što je to u Afganistanu, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji.

Šest američkih saveznih država (Massachusetts, Michigan, Južna Karolina, Oklahoma, Pennsylvania i Wyoming) još uvijek imaju zakone protiv blasfemije u svojim spisima, iako se oni malokad provode.[10]

Dan proslave[uredi | uredi kod]

Dan blasfemije slavi se 30. rujna radi podudaranja s obljetnicom objavljivanja satiričkih crteža Muhameda u jednim danskim novinama, što je rezultiralo kontroverzijom o crtežima Muhameda u Jyllands-Postenu. Iako su karikature Muhameda uzrokovale nekakvu kontroverziju u Danskoj, pogotovo među Muslimanima, ona se pretvorila u proširen furor nakon što su muslimanski imami u nekoliko zemalja potakli nasilne prosvjede u kojima je zbog blasfemije ubijeno najmanje 137 ljudi, neka su veleposlanstva zapaljena, a izvršeni su i ostali akti uzajamnog optuživanja.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]