Crveni ris

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Crveni ris
Bobcat2.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC.svg

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Felidae
Rod: Lynx
Vrsta: L. rufus
Dvojni naziv
Lynx rufus
(Schreber, 1777.)
BobcatThird.jpg
Rasprostranjenost crvenog risa
Sinonimi

Felis rufus Schreber

Crveni ris (lat. Felis rufus) je sjevernoamerička mačka iz potporodice malih mačaka. Pojavio se u razdoblju irvingtona prije oko 1,8 milijuna godina[1]. S dvanaest priznatih podvrsta raspon joj se kreće od južne Kanade do sjevernog Meksika, uključujući i većinu kontinentalnih Sjedinjenih Američkih Država. Prilagodljiv je grabežljivac koji živi u šumovitim područjima, kao i u polupustinjama, rubovima šuma, gradskim rubovima i močvarnim područjima.

Taksonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilo je dosta rasprava oko toga treba li crveni ris nositi znanstveni naziv Lynx rufus ili Felis rufus, odnosno, treba li biti dio roda Lynx ili biti smješten kao podrod Felisa[2]. Rod Lynx sada je prihvaćen, te se u modernim taksonomskim izvorima crveni ris navodi kao Lynx rufus.

Vjeruje se da je evoluirao od običnog risa, koji je prešao u Sjevernu Ameriku preko Beringije tijekom pleistocena, a preci su mu se pojavili prije 2,6 milijuna godina[3]. Jedna populacija običnog risa preselila se u južni dio Sjeverne Amerike, a na sjever nisu došli zbog ledenjaka. Ta je populacija prije 20 000 godina evoluirala u crvenog risa. Druga populacija došla je iz Azije i nastanila se na sjeveru, razvijajući se u modernog kanadskog risa[4]. Često se može dogoditi križanje crvenog i kanadskog risa[5].

Podvrste[uredi - уреди | uredi izvor]

Trenutno je prepoznato dvanaest podvrsta crvenog risa:

Tjelesna obilježja[uredi - уреди | uredi izvor]

Crveni ris pokraj vode, Tucson, AZ.
Crveni ris pokraj dvorišta u južnoj Kaliforniji

Crveni ris nalikuje svim vrstama iz roda riseva, ali u prosjeku je najmanji od sve četiri vrste. Manji je od kanadskog risa, s kojim dijeli raspon veličine, ali je dvaput veći od domaće mačke. Krzno je krhko, ali prilično dugo i gusto.

Sa sivom do smeđom dlakom, zaliscima na licu i crnim resastim ušima, crveni ris nalikuje na druge vrste svoga roda koje su srednje veličine. Ima karakteristične crne pruge na prednjim nogama i zdepast rep s crnim vrhom. Nos mu je ružičasto-crven. Oči su žute boje, s crnim zjenicama[7]. Zjenice su okrugle, i proširuju se tijekom noći da bi se pojačala osjetljivost na svjetlost[8]. Ima oštar sluh, vid i osjetilo mirisa. Odličan je penjač, a ako je potrebno i dobro pliva, ali inače izbjegava vodu[9].

Odrasli su mužjaci dugi 71-100 centimetara, u prosjeku 89 centimetara, s repom od 10 do 18 centimetara duljine[10]. Teški su od 9,1 do 14 kilograma, a ženke 5,9 do 9,5 kilograma[11]. Najveći izmjereni crveni ris bio je težak 22,2 kilograma, iako postoje i neki izvještaji od jednom teškom 27 kilograma[12]. Raspon ramena je 51-61 centimetar[13]. Crveni ris je mišićav, a stražnje noge su dulje od prednjih. Pri rođenju je težak 270-340 grama, te je dug oko 25 centimetara. Do prve godine života dosegne oko 4,5 kg[14].

Ova mačka je veća u sjevernom rasponu i otvorenim staništima[15]. Studija usporedbi morfoloških veličina u istočnom SAD-u našla je neslaganje kod najvećih muških i ženskih jedinki, što upućuje na različite selekcije ograničenja za spolove[16].

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Aktivna je tri sata prije zalaska sunca do ponoći, i onda opet od prije zore do tri sata nakon izlaska sunca. Svake noći propješači 3,2-11 kilometara[17]. Takvo ponašanje varira ovisno o godišnjim dobima, u jesen i zimu postaje dnevno aktivna. Ovo je odgovor na aktivnost njegovog plijena, koji su aktivniji tijekom dana u zimskim mjesecima[8].

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=46528&is_real_user=1
  2. Zielinski, William J; Kuceradate, Thomas E (1998.). American Marten, Fisher, Lynx, and Wolverine: Survey Methods for Their Detection. DIANE Publishing. str. 77.–78. ISBN 0-7881-3628-3.
  3. http://web.archive.org/web/20060517191522/http://uwadmnweb.uwyo.edu/wyndd/Species+Assessments/Canada+Lynx+-+Final+(Sep+2004).pdf
  4. http://archive.is/20120708040603/bellringersanimals.blogspot.com/2009/06/bobcat.html
  5. Mills, L. Scott (studeni 2006.). Conservation of Wildlife Populations: Demography, Genetics, and Management. Blackwell Publishing. str. 48. ISBN 1-4051-2146-7.
  6. http://www.google.com/books?id=JgAMbNSt8ikC&pg=PA542#v=onepage&q&f=false
  7. Sparano, Vin T (rujan 1998.). Complete Outdoors Encyclopedia. St. Martin's Press. str. 228. ISBN 0-312-19190-1.
  8. 8,0 8,1 McDowell, Robert L (travanj 2003.). Endangered and Threatened Wildlife of New Jersey. Rutgers University Press. str. 23.–24., 27. ISBN 0-8135-3209-4
  9. Fergus, Charles (2003.). Wildlife of Virginia and Maryland Washington D.C.. Stackpole Books. str. 119. ISBN 0-8117-2821-8.
  10. Sparano, Vin T (rujan 1998.). Complete Outdoors Encyclopedia. St. Martin's Press. str. 228. ISBN 0-312-19190-1.
  11. http://www.pictures-of-cats.org/Picture-of-a-Bobcat.html
  12. http://www.uwsp.edu/wildlife/carnivore/Bobcat%20Natural%20History_files/Bobcat%20Natural%20History.htm
  13. Cahalane, Victor H (2005.). Meeting the Mammals. Kessinger Publishing. str. 64. ISBN 1-4179-9522-X.
  14. Fergus, Charles (2003.). Wildlife of Virginia and Maryland Washington D.C.. Stackpole Books. str. 119. ISBN 0-8117-2821-8.
  15. http://carnivoractionplans1.free.fr/wildcats.pdf
  16. http://www.jstor.org/pss/2426465
  17. Fergus, Charles (2003.). Wildlife of Virginia and Maryland Washington D.C.. Stackpole Books. str. 119. ISBN 0-8117-2821-8.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Crveni ris
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Crveni ris
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Crveni ris