Divlja mačka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Divlja mačka
Wildkatze 002.jpg
Evropska divlja mačka
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Felidae
Potporodica: Felinae
Rod: Felis
Vrsta: F. silvestris
Dvojni naziv
Felis silvestris
Schreber, 1775.
Wiki-Felis sylvestris.png
Distribucija pet podvrsta divlje mačke prema DNK studiji iz 2007.

Divlja mačka (lat. Felis silvestris) je vrsta unutar porodice mačaka. Divlja mačka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilično različite taksonomske skupine:

šumska mačka ili europska divlja mačka, s tri daljnje podvrste afrička divlja mačka ili Falb mačka, s devet podvrsta stepska mačka ili azijska divlja mačka s tri podvrste Falb, ili afrička divlja mačka se smatra pretkom svih domesticiranih mačaka, iako neki znanstvenici još ne žele sasvim isključiti sudjelovanje i nekih drugih podvrsta.,

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

To je snažna životinja okrugle glave sa kratkom njuškom i kratkim ušima. U snažnoj vilici ističu se oštri očnjaci. Tijelo joj je pokriveno gustom dlakom sivo-smeđe boje s rijetkim, poprečnim tamnim prugama. Kraći, debeo rep ima tamne prstenove i vrh je uvijek tamno obojen. Na prednjim nogama ima pet prstiju, a na zadnjim četiri koji su sa donje strane uvijek tamni. Na prstima ima oštre kandže koje se uvlače. Grudi i trbuh su svjetliji i jednolično obojeni. Veći mužjak naraste do 80-90 cm u dužinu (rep mu je dug do 37 cm), a težina mu se kreće i do deset kilograma.

Stanište i areal[uredi - уреди | uredi izvor]

Živi u šumama sa proplancima i noćna je životinja. Lovi pred večer ili pred zoru, kada je gladna. Vrlo je oprezna, dobro trči, skače i vere se po stablima. Rasprostranjena je u srednjoj i Južnoj Evropi. Ugrožena je lovom zbog cijenjenog krzna.

Ponašanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Lovi živi plijen; miševe, zečeve, vjeverice, krtice i druge male životinje. Lovi i ptice, pa čak i omanje srne. Pari se krajem zime. Krajem proljeća okoti do četiri mladunčeta u skrovištu među kamenjem ili u šupljem stablu, rijetko u žbunju. Teritorijalne su životinje; teritorij im je točno ograničena.

Ova zvijer je opasna i nasrtljiva i može biti opasna po čovjeka.

Podvrste[uredi - уреди | uredi izvor]

Pozivajući se na 2007 DNK analize, postoji samo pet podvrsta:[1]

Raniji izvori ukazuju na mnogo veći broj podvrsta:

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Driscoll, CA et al. (2007-06-28). "The Near Eastern Origin of Cat Domestication". Science 317 (5837): 519–523. doi:10.1126/science.1139518. PMID 17600185. 

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kalezić M. 2000. god. Hordati. Biološki fakultet: Beograd.
  • Simonović, D. i saradnici. 1953. Prirodopisni atlas SISARI. Znanje: Beograd.
  • Životinjsko carstvo: album-bojanka za 250 sličica; autor teksta Eugen Draganović; Beograd (2004)

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Divlja mačka
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Divlja mačka