Barić Draga
Barić Draga
| |
|---|---|
  Barić Draga Barić Draga na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Karlobag |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.37 N |
| - z. d. | 15.27 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 124 |
| Pošta | 53289 Lukovo Šugarje |
| Pozivni broj | +385 053 |
| Autooznaka | GS |
Barić Draga je naselje u Hrvatskoj koje se nalazi u sastavu općine Karlobag u Ličko-senjskoj županiji. Smješteno je u središte obalnog odsjeka podno Velebita između Devčić Drage i rta Dugi.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Cestovni pravci i okolna mjesta[uredi | uredi kod]
Smještena je na cestovnom pravcu Zadar - Rijeka. Od Zadra je udaljena 65 km u pravcu Rijeke. Geografska širina je 44° 22' sjeverno, dužina 15° 16' istočno. Nalazi se u podvelebitskom kanalu,nasuprot nje je otok Pag. Bliži gradovi su Karlobag, Starigrad, Zadar, Pag, Novalja, Stara Novalja. U blizini se nalazi i nacionalni park Starigrad-Paklenica, te park prirode Velebit. Najbliža manja mjesta su Devčić Draga, Lukovo Šugarje, te Mandalina i Tribanj-Kruščica. Obala u tom području je dosta razvijena, te je čini niz uvala i lučica. Okolne uvale su Dračuša, Pržunac, Pržunčić, Široka, Portić, Križ, Dujmovača. Plaže su kamene, a bentalni reljef izrazito jednoličan i pjeskovit.
More i vjetar[uredi | uredi kod]
Temperature mora su nešto niže nego u ostalim dijelovima Hrvatske, a razlog tome leži u činjenici da su u ovom području česte vrulje, tj. podzemne velebitske vode koje istječu u more. Upravo to je i razlog vrhunske čistoće i kvalitete mora, a samim time i morske flore i faune.
Ovaj kraj poznat je i po buri. Sjeveroistočni vjetar koji ovdje puše često je i orkanskih razmjera. To je jedan od razloga i čistoće, ali i relativno nešto niže temperature mora. Bura je uzrok i mnogih brodolma koji su se dogodili u ovom kraju, od kojih su neki završili tragično od kojih je najsvježiji primjer mladog češkog turista koji je izgubio život, uslijed jednog takvog iznenadnog ljetnog burina.
Reljef[uredi | uredi kod]
Obala i čitava primorska padina ovog odsjeka građena je od vapnenca i breče gornje krede; pravac pružanja slojeva paralelan je s obalom. Razlike petrografskog sastava, osobito kod breča, nagib primorske padine i slojeva, broj i veličina suhih draga (vododerine), koje se spuštaju k moru, određuju oblik razvedenosti toga dijela obale. Djelovanje valova najjače je u dragi za juga, jer frontalnu udara u samo srce mjesta. Nemilosrdna bura, srećom, samo s kraja puše, a uništava obalu susjednog otoka Paga. Mjestimično se može naći i šljunkovitih žala. Njihov je postotak u vezi sa sastavom breča, koje se pod udarom valova mehanički lako rasipaju.
Uvale[uredi | uredi kod]
Važnije uvale u blizini Barić Drage su : Običaj, Lisarica, Mandalina (Trstenica), Tamnička, Dujmovača, Veli i Mali Pržunac, Dračuša i Devčić Draga. Ove drage i uvale se nalaze na ulazu uskih draga. Dobri su zakloni od bure za manje brodove, a Tamnička i djelomično Mandalina vrlo su dobro zaklonjene i od sjeverozapadnih vjetrova. U uvali Mandaline izgrađen je mali zidani gat, uz koji je dubina 2, 5 - 4m ; uza nj mogu pristati po dva manja broda. Ova je uvala u doba Austro-Ugarske monarhije bila granica između Hrvatskog primorja i Dalmacije. Vrijednost je ove uvale u tome što se u njoj od svih luka Velebitskog kanala najmanje osjeća štiga, te se u nju mogu ukloniti i veći brodovi. Gotovo u svim uvalama, a pogotovo u Barić Dragi, izgrađene su bitve za vezanje brodova, a Barić Draga, Lisarica, Devčić Draga i Pržunac imaju i gatove od grubo istesana i naslagana kamenja. Istaknute su točke rt Široka i rt Dugi.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema posljednjem popisu stanovnika broji 124 stanovnika (2001. godina). Apsolutna većina u mjestu su Hrvati. Uglavnom je stanovnišvo migriralo prema većim sredinama, ponajprije prema Zadru i Rijeci, te jedan manji dio prema Zagrebu i Splitu i to uglavnom nakon Drugog svjetskog rata. Lokalno stanovništvo se bavi ribolovom i turizmom. Stanovništvo je pomorski orijentirano, dok se u današnje vrijeme više bave turističkim djelatnostima. Barić Draga broji oko 400 kuća od kojih su većina kuće za odmor. U prošlosti stanovništvo je živjelo u malenim zaseocima patronimičkih naziva : Devčići, Šarići, Vukići i Zubčići (Lisarica). Iako je stanovništvo povezano s planinom ono je većinom upućeno na more.
- 2001. - 124
- 1991. - 85 (Hrvati - 85)
- 1981. - 141 (Hrvati - 137, ostali - 4)
- 1971. - 168 (Hrvati - 168)
Izvor[uredi | uredi kod]
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Uprava[uredi | uredi kod]
Barić Draga se nalazi u sastavu općine Karlobag. Načelnik općine Karlobag je Ivica Bačić.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Stanovništvo je uglavnom migriralo prema većim gradovim (Zadar, Rijeka) te se bavi ekonomskim djelatnostima, dok kod preostalog domicilnog stanovništva dominiraju uslužne i turističke djelatnosti, te ribarstvo.U ovom kraju postoji više ugostiteljskih objekata, ali prvenstveno dominira turizam.
Turizam[uredi | uredi kod]
Gotovo svi se bave turizmom, prvenstveno iznajmljivanjem privatnog smještaja (apartmani i sobe). Barić Draga je privukla veliki broj stranih turista, prvenstveno iz Njemačke, Italije, pa i Slovenije. Razvijen je obiteljski turizam, jer lokalno stanovništvo njeguje dugoročne odnose sa svojim gostima, tako da su česti slučajevi da pojedine njemačke i talijanske obitelji dolaze svake godine u istom terminu i to preko 40 godina, jer se tradicija dolaska na odmor u ovo mjesto prenosi s koljena na koljeno. Ti gosti su se asimilirali s lokalnim stanovništvom, te se na njih više niti ne gleda kao na goste u klasičnom smislu te riječi, već više kao dobre prijatelje.
Ribarstvo[uredi | uredi kod]
Što se tiče ribarstava - more u podvelebitskom kraju slovi za najčišći i najkvalitetniji dio Jadrana, pa je samim time i riba iz ovog mora vrhunske kvalitete. Najčešće se love oslići i arbuni, ali i ostala visokokvalitena kako bijela, tako i plava riba, a u posebne delicije spadaju poznati škampi.
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
U samom srcu mjesta je zgrada škole još iz vremena dok je Barić Draga bila centar obrazovanja ovog kraja. Danas je najbliža osnovna škola u Karlobagu, a srednja u Zadru.
Šport[uredi | uredi kod]
Postojali su košarkaški turniri mladih, koji su se održavali dvije godine za redom, po principu 3 na 3, mješovitih parova sa simboličnom nagradom koja se dodjeljuje pobjedniku. Za života pokojnog Zvonka Barića održavala su se i tzv. "potezanja konopa".
Zanimljivosti[uredi | uredi kod]
Svake godine se tradicionalno obilježava Velika Gospa, tj. 15. kolovoza kada se održava velika fešta. Fešta je središnji dio godine u Barić Dragi. Okupljaju se rodbina i turisti i svi zajedno slave do kasno u noć. Fešta se prvi puta održala 1999. godine, na inicijativu mještana, a organizacijski je prednjačio pokojni Zvonko Barić. Zaštitnik mjesta je Sveti Nikola koji je ujedno i zaštitnik pomoraca.
U sklopu mjesta postoji lokalno groblje, napuštena policijska stanica, te zgrada bivšeg odmarališta policije.
Nova riva[uredi | uredi kod]
Što se tiče daljneg razvoja mjesta,nedavno je u Barić Dragi otvorena nova preuređena riva, te su obnovljene sve važnije pristupne ceste magistrali.
