Coordinates: 45°12′51.0″N 19°36′45.8″E / 45.214167°N 19.612722°E / 45.214167; 19.612722

Banoštor (tvrđava)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

45°12′51.0″N 19°36′45.8″E / 45.214167°N 19.612722°E / 45.214167; 19.612722

Dunav kod Banoštora

Banoštor je drevna tvrđava na čijem neposrednom području je nastalo selo Banoštor, danas u opštini Beočin, nekih osamnaest kilometara zapadno od Novog Sada.

Toponim[uredi | uredi kod]

Postoje dva mišljenja o nastanku imena:

  1. I naselje i tvrđava su dobili ime po manastiru. Ban Monoštr (Banov manastir) je benediktinski samostan koji je oko 1150. godine podignut u blizini tvrđave. Izgradio ga je ugarski paladin sa titulom bana i srpskog princa Belus (Bjeluš, Beluš). U 15. veku se oko tvrđave razvilo selo danas poznato kao Banoštor. Tvrđava je u 16. veku razrušena u osvajačkim pohodima Turaka.
  2. Naziv je nastao od imena rimskog naselja Bononia Malata, koje je kasnije zvano Bononia Castra, pa stoga Bonocastra, Bonostra i – Banoštor.

Beloš[α 1] je bio srpski vlastelin iz raške dinastije Vukanovića koji je, zahvaljujući rodbinskim vezama sa ugarskom dinastijom Arpada postao palatin kraljevine Mađarske i ban Hrvatske. Nakon što se njegov brat Uroš II Primislav po drugi put odmetnuo od vizantijske vrhovne vlasti, Beloš je 1162. zakratko po volji cara Manojla I Komnina postao raški veliki župan (pre Stefana Nemanje), ali se ubrzo nakon toga i vratio u Ugarsku gde je kasnije i umro.

Istorija[uredi | uredi kod]

Na istom području se prvobitno nalazila keltska tvrđava pod imenom Kuet (Keu, Keve). Rimljani su ovde osnovali castrum Bononia Malata, na podunavskom putu Limesu i tu je bila stanica rimske legije Herkulia IV. U rimsko vreme ovo je bila jedna od pograničnih tvrđava.

Povezano[uredi | uredi kod]

Spoljašne veze[uredi | uredi kod]

  1. Podaci o svim kulturnim i verskim znamenitostima na teritoriji opština Beočin, Irig i Sremski Karlovci (www.fruskogorska-riznica.co.rs)
  2. Vinarija Fruškogorski vinogradi, Banoštor, Fruška gora - Priča iz vinograda (winejour.blogspot.com)
  3. Беочин (www.vojvodina.cafe)

Izvori[uredi | uredi kod]

Bilješke[uredi | uredi kod]

  1. Beloš Vukanović iz dinastije Vukanovića, zvani Belus, Beluš, Bjeloš ili Albeus, vladao 11421157. Rođen između 1110. i 1115., umro posle 1163, a pre 1198. godine.

Bibliografija[uredi | uredi kod]

  • Dautova-Ruševljan, V. (1972/73). Zaštitno iskopavanje antičkog lokaliteta „Kuva“ kod Begeča. Rad vojvođanskih muzeja, 21/22, 141-152.
  • (en) Aleksandar Deroko, Medieval Castles on the Danube, Beograd, 1964.