Kraljevina Ugarska (1000–1526)
|
Kraljevina Ugarska je bila monarhija u srednjoj Europi koja je postojala pet stoljeća. Ugarska kneževina je nastala kao kršćansko kraljevstvo nakon krunidbe prvog kralja Stjepana I. u Esztergomu oko 1000. godine. Dinastija njegove obitelji (dinastija Árpád) vodila je monarhiju 300 godina. U 12. stoljeću je kraljevstvo postalo europska srednja sila unutar zapadnog geopolitičkog sustava. Nakon pada Luxemburške dinastije i s usponom Habsburga, Ugarska kruna je postala plijen inih sila i počela propadati. Nestala je u Mohačkoj bitci (29. august 1526.) kada je Osmansko carstvo osvojilo Panoniju. Tada je se mađarsko plemstvo povuklo prema sjevernoj Ugarskoj i stvorilo kratkotrajnu državu (Ivan Zapolja). Stoga nasledstvo Ugarske krune će preuzeti Habsburzi i stvoriti novu Mađarsku. Pak će cijela Panonija jedno vrijeme biti pod turskoj vlasti, sve do pohoda princa Eugena u godinama 1684–1718.
Historija[uredi | uredi kod]
|
Kraljevi Ugarske[uredi | uredi kod]
Kraljevina Ugarska je imala oko 33 kralja, većinom iz dinastije Árpád, u sljedećem redoslijedu:
- Ištvan I. (Árpád) (997–1000; 1000–1038)
- Pietro Orseolo / Šamuel Aba (1038–1046)
- Andraš I (Árpád) (1046–1060)
- Béla I. (Árpád) (1060–1063)
- Šalamon I. (Árpád) (1063–1074)
- Geza I. (Árpád) (1074–1077)
- Laslo I. (Árpád) (1077–1095)
- Kalman I. (Árpád) (1095–1116)
- Ištvan II. (Árpád) (1116–1131)
- Bela II. (Árpád) (1131–1141)
- Geza II. (Árpád) (1141–1162)
- Ištvan III. (Árpád) (1162–1172) / Laslo II. (Árpád) (1162–1163)
- Ištvan IV. (Árpád) (1163–1165)
- Bela III. (Árpád) (1172–1196)
- Imre I. (Árpád) (1196–1204)
- Laslo III. (Árpád) (1204–1205)
- Andraš II. (Árpád) (1205–1235)
- Bela IV. (Árpád) (1235–1270)
- Ištvan V. (Árpád) (1270–1272)
- Laslo IV. (Árpád) (1272–1290)
- Andraš III. (Árpád) (1290–1301)
- Vaclav III. (Přemyslovci) (1301–1305)
- Otto III. (Wittelsbach) (1305–1307)
- Charles Robert I. (Anjou-Sicile) (1308–1342)
- Louis I. (Anjou-Sicile) (1342–1382)
- Marie I. (Anjou-Sicile) (1382–1385)
- Charles II. (Anjou-Sicile) (1385–1386)
- Sigismund I. zajedno sa Marijom (Luxemburg) (1386–1437)
- Albrecht II. (Habsburg) (1437–1439)
- Ladislaus V. (Habsburg) (1440–1457)
- Władysław I. (Jogailaičiai) (1440–1444)
- Matjaš Hunjadi (Hunyadi) (1458–1490)
- Vladislav II. (Jogailaičiai) (1490–1516)
- Lajoš II. (Jogailaičiai) (1516–1526)