Kraljevina Ugarska (1000–1526)

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Glavni članak: Historija Mađarske
Kraljevina Ugarska
lat. Regnum Hungariae
mađ. Magyar Királyság
Personalna unija zajedno sa Kraljevinom Hrvatskom
Blank.png
1000. – 1526. Blank.png
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Kraljevine Ugarske
Kraljevina Ugarska u 14. stoljeću
Glavni grad Ostrogon (1000–1256)
Stolni Biograd
Buda (1256–1526)
Jezik/ci Latinski (administrativni), mađarski, hrvatski, njemački, druga slavenska narječja, kumanski.
Vlada Feudalna monarhija
Kraljevi
 - 997. – 1038. Ištvan I. (prvi)
 - 1290. – 1301. Andraš III.
 - 1386. – 1437. Sigismund I.
 - 1516. – 1526. Ludovik II. (zadnji)
Legislatura Országgyűlés
Historija Srednji vijek
 - Dinastija Árpád 1000.
 - Osvajanja Kalmana I. 1096. - 1105.
 - Smrt Andraša III. 1301.
 - Borba europskih dinastija za mađarsku krunu 1301. - 1526.
 - Mohačka bitka 1526.

Kraljevina Ugarska je bila monarhija u srednjoj Europi koja je postojala pet stoljeća. Ugarska kneževina je nastala kao kršćansko kraljevstvo nakon krunidbe prvog kralja Stjepana I. u Esztergomu oko 1000. godine. Dinastija njegove obitelji (dinastija Árpád) vodila je monarhiju 300 godina. U 12. stoljeću je kraljevstvo postalo europska srednja sila unutar zapadnog geopolitičkog sustava. Nakon pada Luxemburške dinastije i s usponom Habsburga, Ugarska kruna je postala plijen inih sila i počela propadati. Nestala je u Mohačkoj bitci (29. august 1526.) kada je Osmansko carstvo osvojilo Panoniju. Tada je se mađarsko plemstvo povuklo prema sjevernoj Ugarskoj i stvorilo kratkotrajnu državu (Ivan Zapolja). Stoga nasledstvo Ugarske krune će preuzeti Habsburzi i stvoriti novu Mađarsku. Pak će cijela Panonija jedno vrijeme biti pod turskoj vlasti, sve do pohoda princa Eugena u godinama 1684–1718.

Historija[uredi | uredi kôd]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Kraljevi Ugarske[uredi | uredi kôd]

Glavni članak: Spisak vladara Mađarske

Kraljevina Ugarska je imala oko 33 kralja, većinom iz dinastije Árpád, u sljedećem redoslijedu:

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Vidi još[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bibliografija[uredi | uredi kôd]