Baltičke države

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Baltičke države na karti sjeverne Europe:
     Republika Estonija
     Republika Latvija
     Republika Litva

Baltičke države[1] (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri suverene države u sjeveroistočnoj Europi[2] na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.[1]

Pojam se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika jer stanovnici Litve i Latvije većinom pripadaju baltičkim, a stanovnici Estonije baltofinskim narodima. Države ne čine službenu uniju, ali zajedno su uključene u međuvladinu i parlamentarnu suradnju. Najvažnije su oblasti suradnje triju zemalja vanjska i sigurnosna politika, obrana, energija i promet.[3]

Sve tri zemlje članice su Organizacije Sjevernoatlantskog saveza (NATO), eurozone, Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije. Svjetska banka sve je tri države klasificirala kao gospodarstva s visokim prihodima, a održavaju i vrlo visok ljudski razvojni indeks.[4]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Na području baltičkih država živi oko 6 milijuna stanovnika, različitih narodnih skupina.

Najbrojniji su narodi baltičkog i ugro-finskog porijekla. Najbrojniji su narodi iz baltičke grupe (66,8 %) a poslije njih slijede narodi ugro-finske grupe (33,2 %). U svim baltičkim državama postoji značajan broj slavenskih naroda (najviše Rusa).[5]

Popis država[uredi - уреди | uredi kôd]

Estonija Latvija Litvanija Ukupno
Grb Estonia Latvia Lithuania N/D
Zastava Estonija Latvija Litvanija
Glavni grad Tallinn Riga Vilnius
Nezavisnost
Politički sistem Parlamentarna republika Parlamentarna republika Polupredsjednička republika
Parlament Riigikogu Saeima Seimas
Aktualni predsjednik Kersti Kaljulaid Egils Levits Gitanas Nausėda
Populacija (2021.)[6] Green Arrow Up.svg 1,329,460 Red Arrow Down.svg 1,893,700 Red Arrow Down.svg 2,792,155 Red Arrow Down.svg 6,015,315
Površina 45,339 km2 64,589 km2 65,300 km2 175,228 km2
Gustoća 29/km2 30/km2 43/km2 34/km2
Vodene površine (%) 4.56% 1.5% 1.35% 2.23%
BDP (nominalni) ukupno (2021.)[7] €29.065 milijardi €31.351 milijardi €46.544 milijardi €106.960 milijardi
BDP (nominalni) per capita (2021.)[7] €21,924 €16,477 €18,911 €17,781
BDP (PPP) ukupno (2021.)[8] €41.262 milijardi €52.812 milijardi €88.935 milijardi €183.009 milijardi
BDP (PPP) per capita (2021.)[8] €32,865 €27,754 €34,316 €30,424
Vojni proračun (2020.) €615 milijuna[9] €664 milijuna[10] €1.017 milijardi[11] €2.296 milijardi
Ginijev koeficijent (2019.)[12] 30.5 35.2 35.4 N/D
HDI (2019.)[13] 0.882 (Vrlo visok) 0.854 (Vrlo visok) 0.869 (Vrlo visok)
Internet domena .ee .lv .lt
Pozivni broj +372 +371 +370

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

20. stoljeće
21. stoljeće

Vidi još[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 Baltičke države (hrvatski). Proleksis enciklopedija. 30. rujna 2013.. https://proleksis.lzmk.hr/51822/. Pristupljeno 19. siječnja 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Romuald J. Misiunas & James H. Bater (4. studenoga 2020.). Baltic states (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Baltic-states. Pristupljeno 19. siječnja 2021. 
  3. „Baltic Cooperation” (engleski). Ministry of Foreign Affairs. https://vm.ee/en/baltic-cooperation. Pristupljeno 19. siječnja 2021. 
  4. „Colombia and Lithuania join the OECD” (engleski). France 24. 30. svibnja 2018.. https://www.france24.com/en/20180530-colombia-lithuania-join-oecd. Pristupljeno 19. siječnja 2021. 
  5. „Home – Oficialiosios statistikos portalas”. https://osp.stat.gov.lt/en. 
  6. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tps00001/default/table?lang=en
  7. 7,0 7,1 „Eurostat - Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table”. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/tec00001/default/table?lang=en. 
  8. 8,0 8,1 „IMF World Economic Outlook Database”. https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2020/October/weo-report?c=122,124,423,939,172,132,134,174,178,136,941,946,137,181,138,182,936,961,184,&s=NGDPDPC,PPPPC,&sy=2018&ey=2025&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1. 
  9. „Defence budget – Kaitseministeerium”. https://www.kaitseministeerium.ee//en/objectives-activities/defence-budget. 
  10. „Latvia's defence spending to reach 2% of GDP in 2018 – Jane's 360”. https://www.mod.gov.lv/lv/par-mums/aizsardzibas-nozares-budzets. 
  11. Bns. „2020 METŲ ASIGNAVIMAI KRAŠTO APSAUGAI”. Arhivirano iz originala 2020-01-14. https://web.archive.org/web/20200114205006/http://kam.lt/lt/veikla_576/biudzetas_538.html?c=1. 
  12. „GINI index (World Bank estimate) | Data”. World Bank. https://dataworldbank.org/indicator/SI.POV.GINI?end=2015&locations=EE&start=2015&view=map&year=2015. 
  13. „| Human Development Reports”. Arhivirano iz originala 2018-09-14. https://web.archive.org/web/20180914203906/http://hdr.undp.org/en/2018-update. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi kôd]