Aye-aye

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aye-aye
Fingertier.jpg
Punjeni primjerak iz Prirodoslovnog muzeja u Beču
Status zaštite
Status iucn3.1 NT.svg

Status zaštite: Potencijalna ugroženost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Podred: Strepsirrhini
Infrared: Chiromyiformes
Anthony i Coupin, 1931.
Porodica: Daubentoniidae
Gray, 1863.
Rod: Daubentonia
É. Geoffroy, 1795.
Vrsta: D. madagascariensis
Dvojni naziv
Daubentonia madagascariensis
Gmelin, 1788.
Daubentonia madagascariensis range map.svg

O ovom predlošku[uredi izvor]

Ovaj predložak postavlja taksokvir (hrvatsku inačicu Taxoboxa). Iako je implementacija složen postupak, predložak je jednostavan za upotrebu. Za objašnjenje vidi članak o uređivanju taksokvira.

Podaci o predlošku:
Aye-aye
(primjeri uporabe)
Koristi se u kategoriji Živi svijet
(Upute za odabir predložaka)
Vrijedi za podkategorije? DA (za iznimke, vidi upute za od. predl.)
Upute Wikipedia:Korištenje taksokvira

</noinclude> Madagaskarski prstaš ili Aye-aye (Daubentonia madagascariensis) je jedini živući pretstavnik porodice Daubentoniidae iz reda primata. Ime 'Aye-aye' izvedeno je iz madagaskarskog naziva ove životinje Hay-hay, Ahay i Aiay.

Rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]

Aye-aye žive samo na Madagaskaru, na sjeverozapadnom i istočnom dijelu otoka.

Izgled[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovo je najveći primat koji živi noću. dužina tijela mu je od 36 do 44 centimetra. Na tijelo se nadovezuje rep dug od 20 do 60 cm s dugim dlakama. Krzno im je crno s bijelim licem i donjim dijelom tijela. Oči su im sjajno žute i vrlo velike kao i uši, a sluh izvanredan, što im je oboje vrlo korisno u mtaku. Teški su do 3 kg.

Način života[uredi - уреди | uredi izvor]

Aye-aye je životinja koja živi noću, i zbog toga ima vrlo velike oči. Na svojim noćnim turama prelazi velike udaljenosti. Preko dana spava u gnijezdu u krošnjama drveća. Iako uglavnom živi na drveću, kreće se i po tlu. I u krošnjama i na tlu se kreće koristeći sva četiri ekstremiteta. Skokovima od grane do grane upravlja repom.

Oni u svom biotopu na određeni način zamjenjuju djetlovke. Njihov produženi srednji prst je posljedica specijalizacije te vrste načinu kako se hrane. Aye-aye tim prstom lupka po drvetu i analizira odjek. Na taj način utvrđuje gdje je pod korom šupljina u kojoj vjerojatno živi larva nekog kukca. Kad pronađe takvo mjesto, zubima "otvara" koru i svojim dugim srednjim prstom ulazi u kanal koji je napravila larva u kori drveta i izvlači ju van. No, oni se ne hrane samo larvama. Jedu i orahe, nektar, voće, šećernu trsku i gljive. Čini se, da im niti kokosovi orasi ne predtavljaju nikakav problem.

Za svoje boravište najrađe odabiru kišne šume, ali su vrlo prilagodljivi.

Aye-aye su uglavnom samotnjaci, no primijećeno je i da dvije životinje idu zajedno u potragu za hranom.

Ilustracija iz knjige Alfreda Brehma "Život životinja"

Razmnožavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U vrijeme parenja kao i u ograničenoj mjeri u razdoblju podizanja mladunca, aye-aye žive u paru. O razmnožavanju je vrlo malo poznato. Ženka svake dvije godine koti jedno mladunče, uglavnom u listopadu ili studenom.

U zatočeništvu mogu doživjeti do 25 godina.

Aye-aye i čovjek[uredi - уреди | uredi izvor]

Madagaskarci imaju vrlo podvojen odnos prema aye-ayeima. Dijelom ga se smatra dobrim znakom, a dijelom zlim duhom čije glasanje "aye-aye" smatraju najavom smrti i boje ga se. U svakom slučaju, pripisuju im magične sposobnosti.

Krčenje šuma pa otuda i smanjivanje njihovog životnog prostora ih sve više prisiljava da dolaze na plantaže gdje se onda hrane uzgajanim voćem. Vlasnici plantaža ih najčešće doživljavaju kao pošast.

Ljudi, uprkos zabrane, ubijaju ili protjeruju aye-aye iz dva razloga: s jedne strane radi zaštite plantaža, a s druge da odvrate zlu kob koju donose. Pri tome, to uopće nije teško, jer su aye-aye vrlo povjerljive životinje.

Zbog tih razloga, kao i radi neprekidnog smanjivanja njihovog prirodnog životnog prostora, ove životinje su vrlo ugrožene, i ozbiljno im prijeti izumiranje. Zato ih se uzgaja na mnogim mjestima na Madagaskaru ali i izvan njega. Osim toga, na Madagaskaru su organizirana brojna zaštićena područja u nadi, da im to može biti sigurno utočište.

Wikispecies-logo.svg
Wikivrste ima informacije vezane uz: