Atrato (rijeka)
| Atrato | |
|---|---|
Meandri na rijeci | |
| Lokacija | |
| Kontinenti | Južna Amerika |
| Države | |
| Pokrajine | Departman Chocó |
| Gradovi | Quibdó |
| Hidrografija | |
| Izvor | Kolumbijski Zapadni Kordiljeri |
| Ušće – koordinate | Zaljev Urabá (Karipsko more) 8°10′45.2″N 76°56′28.7″W |
| Dužina | 670[1] km |
| Pritoke | Truando, Murrí |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 5,000[1] m³/s |
| Sliv – površina | karipski 38,000[2] km² |
| Ulijeva se u | Zaljev Urabá |
| Transport | |
| Plovnost | 500 km od ušća |
| Karta | |
Porječje rijeke | |
Atrato je rijeka na sjeverozapadu Kolumbije duga 670 km, koja donosi velike količine vode u Karipsko more, prosječno 5,000 m3/s.[1]
Atrato se formira sutokom rijeka Playa i Capa, koje izviru na zapadnim obroncima Kolumbijskih Zapadnih Kordiljera.[1]
Od tamo isprva teče prema zapadu, kad primi pritoku Andaguedu mjenja smjer i teče prema sjeveru preko ravničarskog kraja. Kako ima vrlo mali pad, ima brojne meandre, rukavce, bare i močvare. Na svom toku prema ušću prima najveće pritoke Truando i Murrí.[2] U karipski Zaljev Urabá uljeva se velikom deltom.[2] Nešto prije delte sa zapadne strane prostire se Nacionalni park Katíos, poznat po velikoj bioraznolikosti.
Duž rijeke ima nekoliko luka, od kojih je najvažnija ona u gradu Quibdó.[2]
Kako je plovna gotovo 500 km od ušća, svojevremeno je bilo ideja da se iskoristi kao kanal koji bi povezivao Atlanski ocean sa Pacifikom, ali je to odbačeno u korist Panamskog kanala, ali i danas postoje ideje da se njome povežu gradovi na obali Pacifika sa Karibima.[2]
Porječje rijeke prostire se na površini od 38,000 km² po Departmanu Chocó.[2]