Amalfi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Amalfi
Comune di Amalfi
Panorama grada
Panorama grada
Zastava Amalfija
Zastava
Koordinate: 40°38′N 14°36′E / 40.633°N 14.600°E / 40.633; 14.600
Država  Italija
Regija Kampanija
Provincija Salerno
Frazioni Lone, Pastena, Pogerola, Tovere, Vettica
Vlast
 - Gradonačelnik Daniele Milano
Površina
 - Ukupna 6.11 km²[1]
Visina 6 m
Stanovništvo (2014)
 - Grad 5167[1]
 - Gustoća 845.7 st/km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 84011
Pozivni broj 089
Službena stranica www.comune.amalfi
Karta
Amalfi na karti Italije
Amalfi
Amalfi
Amalfi na karti Italije

Amalfi je talijanski grad i općina od 5167 stanovnika[1] u Salernskoj provinciji u Kampaniji.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Amalfi je nadbiskupski grad na jugozapadu Italije, na uskom pojasu zemlje uz Salernski zaljev, jugoistočno od Napulja.[2] Amalfi je poznat kao centar Amalfijske obale koja je 1997. uvrštena na UNESCO-vu listu mjesta svjetske baštine u Evropi kao mjesto neobične prirodne ljepote i skladne urbanizacije koja je započela još u srednjem vijeku.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako je bio poznat još od 4. vijeka, Amalfi je bio od male važnosti sve do sredine 6. vijeka kada se počeo isticati pomorskom trgovinom kao jedan od bizantskih gradova Južne Italije.[2]. Teritorij Amalfijske obale sve do početka 9. vijeka pripadao je bizantskom Napulju, od kog se odvojio 1. septembra 839. i postao autonomna republika. Amalfijskom Republikom isprva je vladao conte, kog su birali svake godine, nakon tog su to bili prefekti, a na kraju kneževi, pa se republika svela na neku vrstu monarhije.[4] Kao jedna od prvih talijanskih pomorskih republika u 9. vijeku, Amalfi se mogao usporediti s Pisom, Genovom, Venecijom i Gaetom, kao pomorska sila u trgovini s Orijentom.[2]

Njegov razvoj je prekiinut 1131. kada ga je zauzeo i anektirao sicilijanski kralj Roger II, a kasnije ga je dva puta (1135. i 1137) orobila pisanska mornarica. Prava ekonomska kriza Amalfija započela je nakon Sicilijanske večernje i dvadesetogodišnje borbe između Anžuvinaca i Aragonaca za prevlast nad Južnom Italijom. Luka Amalfija i čitav taj kraj bio je blokiran i često napadan,[5] stoga je potpuno izgubio na važnosti, iako je njegov Pomorski zakonik Tabula Amalphitana bio priznat i poznat po cijelom Mediteranu sve do 1570. godine.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradom dominira katedrala Sant'Andrea čija je izgradnja počela u 9. vijeku i koja je često obnovljena, a ima veličanstvena brončana vrata izvedena u Konstatinopolu oko 1065. i zvonik podignut između 1180. i 1276. godine. U njenom sklopu je i klaustar (Chiostro del Paradiso) iz 12661268.[2] Pored katedrale ističe se i nekadašnji kapucinski samostan (osnovan 1212) koji se stere visoko na litici iznad mora, danas pretvoren u hotel.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Amalfi je danas poznat kao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija Italije, zbog svoje blage klime i velebnog primorskog krajolika, visokih provalija nad morem, u čijoj se pozadini niže red pitoresknih kuća. Amalfi je u Italiji poznat po uzgoju posebne vrste limuna.[2]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Amalfi (Salerno)" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/italy-campania.php?cityid=065006. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Amalfi" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Amalfi. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  3. "Costiera Amalfitana" (engleski). Unesco. http://whc.unesco.org/en/list/830. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  4. "Organizzazione politica" (talijanski). Comune Amalfi. http://www.comune.amalfi.sa.it/origini.asp?p=2. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  5. "Il commercio" (talijanski). Comune Amalfi. http://www.comune.amalfi.sa.it/origini.asp?p=3. Pristupljeno 8. 1. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]