Vera Fischer (kiparica)

Izvor: Wikipedia
Vera Fischer
Rođen/a 27. januar 1925. (1925-01-27)
Garčin kod Broda na Savi, Austro-Ugarska
Umro/la 14. jul 2009. (dob: 84)
Zagreb, SFR Jugoslavija
Počivalište Mirogoj
Nacionalnost Jugoslavenka, Hrvatica
Etnicitet Židovka
Državljanstvo Hrvatska
Zanimanje skulptorica
Partner Ivan Lesiak[1]
Roditelji Latica Klein-Fischer

Vera Fischer (Zagreb, 27. 1. 1925 - Zagreb, 14. 7. 2009), hrvatska i jugoslavenska akademska skulptorica i sudionica Narodnooslobodilačke borbe.

Biografija[uredi - уреди]

Vera Fischer rođena je 27. 1. 1925 u zagrebačkoj-židovskoj obitelji.[2][3][4] Otac joj je radio u zagrebačkom Paromlinu i Vera je stanovala sa obitelji u nastambama Paromlina. Iako tu nije dugo ostala, mjesto rođenja joj je zauvijek ostalo urezano u pamćenje.[1] Verin je otac umro kad joj je bilo godinu dana, pa ju je odgojila majka Latica Klein-Fischer zajedno sa svojim roditeljima.[5] Tokom Drugog svjetskog rata kao Židovka je bila internirana u Koncentracijski logor Rab i u logor na Kuparima koji su bili pod talijanskom upravom. Nakon kapitulacije Italije, Vera se pridružila Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] U NOVJ-u je bila radu u Narodnooslobodilačkom odboru (NOO) Topusko, a zatim u NOO Glina.[6] 1951 godine, Vera je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Vanje Radauša.[7] Ubrzo nakon diplome naspustila je klasični stil likovne akademije i okrenula se pop skulpturama.[1] Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, od kojih se ističe prvi javni nastup 1952 godine na 8. Izložbi Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) u Zagrebu, te prva samostalna izložba u Salonu ULUH u Zagrebu 1961 godine.[7] Veliku "Autobiografsku izložbu" priredila je 2002 godine u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.[8] Bila je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) Zagreb od 1952 godine.[7] Vera Fischer je svoj umjetnički vrhunac zapravo i postigla kolažima iz 1960-ih, te fotografijama iz 1970-ih, kada je putovala po New Yorku i zahvaljujući kojima je uvrštena u knjigu "Fotografkinje u Hrvatskoj". Vera je bila aktivan član Židovske općine Zagreb. U misiji približavanja kršćanstva i židovstva bila je uključena kroz rad "Svjetske konferencije religije za mir" i u toj je misiji putovala svijetom. O njezinoj okupaciji govori i rad na kojemu su zajedno isklesani križ i Davidova zvijezda, smještena na mjestu srca.[1] 1997. godine odlikovana je Redom Danice s likom Marka Marulića.[7] Vera Fischer je umjetnica čiji rad za života nije bio dovoljno vrednovan, te je njezin opus danas nepravedno mariginaliziran do nepamtivosti.[1] Preminula je u Zagrebu, 14. 7. 2009, te je pokopana na židovskom dijelu groblja Mirogoj.[9]

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 Patricia Kiš (9. siječnja 2010.). Hrvatski Andy Warhol bila je žena. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 12. siječnja 2014.. Preuzeto 12. siječnja 2014.
  2. 2.0 2.1 ((en)) USC Shoah Foundation Institute testimony of Vera Fischer. United States Holocaust Memorial Museum (21. 9. 1995). Preuzeto 11. 1. 2014
  3. Snješka Knežević, 2011, str. 100
  4. Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); In Memoriam - Vera Fischer; stranica 62; broj 110, lipanj / srpanj / kolovoz 2009.
  5. Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Maksimović Subašić; Vera Fischer - Ljubav prema životu i toleranciji; stranica 16, 17; broj 112, studeni / prosinac 2009
  6. Jaša Romano, 1980, str. 367
  7. 7.0 7.1 7.2 7.3 Umrla je Vera Fischer, akademska kiparica. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (15. 7. 2009). Preuzeto 12. 1. 2014
  8. Marko Kružić. Vera Fischer, Autobiografska izložba, Gliptoteka HAZU. Matica hrvatska. Preuzeto 12. 1. 2014
  9. Gradska groblja Zagreb: Vera Fischer, Mirogoj Ž-119-II-285

Literatura[uredi - уреди]

  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.