Gliptoteka HAZU

Izvor: Wikipedia
Gliptoteka HAZU ploča.jpg

Gliptoteka HAZU specijalizirani je muzej (umjetnički) s republičkim djelokrugom. Ustanova je po svoj namjeni jedinstvena na području Hrvatske.

Povijest[uredi - уреди]

Gliptoteka je osnovana 1937. godine na inicijativu i zalaganje dr. Antuna Bauera kao Glipsoteka. Ustanova je utemeljena s ciljem prezentiranja javnosti odljeva antičkog kiparstva kao i arhitektonske plastike hrvatske nepokretne spomeničke baštine. Ulaskom u sastav HAZU-a 1950. godine dolazi do promjene naziva u Gliptoteka. Gliptoteka danas čuva i izlaže najveću zbirku skulptura na području Hrvatske.

Djelatnost[uredi - уреди]

Rad Roberta Frangeša Mihanovića na zgradi Gliptoteke

Djelatnost muzeja definirana je zakonskom legislativom vezanom uz muzeje. Muzej radi na sustavnom sabiranju, čuvanju, restauriranju i konzerviranju, prezentaciji te trajnoj zaštiti muzejske građe s područja nadležnosti muzeja.

Građa[uredi - уреди]

Građa Gliptoteke sastoji se između ostalog od sadrenih odljeva antičkog kiparstva te od gipsanih odljeva fragmenata nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine od razdoblja 9. do 15. stoljeća. Muzejski fundus je od osnutka tijekom vremena obogaćen relevantnim i vrijednim djelima hrvatskog kiparstva 19. i 20. stoljeća. Stalan muzejski postav podijeljen je u sedam zbirki. Zbirke su pored prethodno dviju navedenih sljedeće: Zbirka sadrenih odljeva stećaka od 13. do 16. stoljeća, Zbirka sadrenih odljeva djela Jurja Dalmatinca, Zbirka kopija fresaka od 11. do 16. stoljeća te Zbirka medalja i plaketa. Muzejski fond je vrlo velik i sastoji se od 13.000 eksponata. U ustanovi se provodi digitalizacija građe po zbirkama.

Usluge[uredi - уреди]

Pružanje stručne pomoći iz područja djelatnosti muzeja, održavanje predavanja, vršenje stručnog vodstva, pružanje usluge informiranja vezano uz aktivnosti, organiziranje izložbi, objavljivanje stručnih publikacija.

Izvor[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]