U zemlji krvi i meda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
In the Land of Blood and Honey
kino poster
RežijaAngelina Jolie
ProducentGraham King
Angelina Jolie
Tim Headington
Tim Moore
ScenarioAngelina Jolie
UlogeZana Marjanović
Goran Kostić
Rade Šerbedžija
MuzikaGabriel Yared
FotografijaDean Semler
MontažaPatricia Rommel
DistribucijaGK Films
Datum(i) premijere
23. 11. 2011 (2011-11-23) (SAD)
Trajanje127 min.
Zemlja Sjedinjene Države
Jezikengleski, bosanski
Budžet13.000.000 $
Bruto prihod303.837 US$ (SAD)
Web stranicahttp://www.inthelandofbloodandhoney.com/
In the Land of Blood and Honey na Internet Movie Database

U zemlji krvi i meda (eng. In the Land of Blood and Honey) je američki ratni dramski film snimljen 2011. u režiji Angeline Jolie, poznat kao njen redateljski prvijenac, odnosno po tome što je zbog prikaza rata u BiH izazvao veliku pažnju, ali i kontroverze na području bivše Jugoslavije.

Protagonisti, koje tumače Zana Marjanović i Goran Kostić, su mlada sarajevska slikarica bošnjačke nacionalnosti i policajac srpske nacionalnosti koji započinju ljubavnu vezu, ali koje će nakon izbijanja sukoba završiti na suprotnim stranana. Radnja kroz njihov odnos prikazuje početak rata, opsadu Sarajeva, odnosno etničko čiščenje, silovanja i druge zločine koje su vršile Vojska i druge paravojne formacije Republike Srpske.

Sam naslov je igra riječi: turski naziv za med je 'bal', a za krv je 'kan', čime se dobiva riječ 'Balkan'.[1] Film je još tokom same produkcije izazvao veliku pažnju, s obzirom da su zbog mogućih kontroverzi vlasti u Sarajevu, gdje se originalno trebao snimati, producentima odbile dati dozvolu i natjerali premještanje produkcije u Mađarsku. Jolie je izjavila da je filmom željela kritizirati međunarodnu zajednicu koja nije na vrijeme intervenirala u sukobu. Snimila je film u dvije verzije: jednu na srpskohrvatskom, a drugu na engleskom jeziku za međunarodnu publiku. Prilikom bosanskohercegovačke premijere filma u februaru 2012., osobno je posjetila Sarajevo i održala tiskovnu konferenciju, gdje je dočekana s pljeskom.[2] Nekoliko dana kasnije, 17. veljače, Jolie je doputovala i u Zagreb kako bi prisustvovala i na hrvatskoj premijeri filma.[3]

U zemlji krvi i meda je, međutim, od strane međunarodne kritike dobio uglavnom mlake kritike, pri čega se Jolie zamjerala prevelika didaktičnost, ali i jednostranost prikaza. U BiH je, pak, izazvao potpuno oprečne reakcije koje su uglavnom odgovarale etničkim podjelama; među Bošnjacima je dočekan s krajnjim oduševljenjem, pri čemu se ističe izjava reis-l-uleme Mustafe Cerića prema kojoj je film "najbolja stvar koja se dogodila BiH od Daytonskog sporazuma"; među Srbima je dočekan sa optužbama za srbofobiju, te je, između ostalog, bio zabranjen za prikazivanje u Republici Srpskoj.

Radnja[uredi | uredi kod]

Sarajevo, 1992. 28-godišnja slikarica Ajla odlazi u noćni klub i tamo upoznaje policajca Danijela. Između njih se razvija privlačnost, no baš tada eksplozija raznese lokal, čime rat u Bosni ulazi i u njihove živote. Nekoliko tjedana kasnije, Vojska Republike Srpske ulazi u Ajlinu stambenu četvrt te naređuje svim stanovnicima da izađu van. Tamo odvoje žene od muškaraca, koji bivaju smaknuti. Žene deportiraju u logor, no Ajla tamo ponovno nailazi na Danijela, koji je sada vojnik Republike Srpske. Bošnjakinje se tamo koriste za silovanje, kućanske poslove ili živi štiti prilikom vojnih akcija. Danijel zabranjuje drugim vojnicima seksualno iskorištavanje Ajle, a s vremenom joj daje i vlastitu sobu te zadatak da ga slika. Kada Ajla pokuša pobjeći, biva ulovljena i pretučena. Ipak, drugi put uspijeva pobjeći a Danijel ne učini ništa kako bi joj spriječio bijeg.

Ajla u šumi nailazi na Tarika i svoju sestru, čijeg je sina također ubila VRS. Tarik i Ajla odluče za Bošnjake igrati dvostruke špijune i fingiraju lake mete, čime iz VRS pronalaze i ponovno stavljaju u logor. Tarik tom prilikom izdaje činovnicima VRS lokacije Armije BiH, čime stječe njihovo povjerenje. Danijel pokušava s jedne strane nastaviti ljubavnu vezu s Ajlom u logoru, a s druge biti vjeran uputama svojeg oca Nebojše, generala VRS koji ne može podnijeti da njegov sin ima ikakvu vezu sa Bošnjakinjom. Prolaze godine i u međuvremenu je 1995. Međunarodna zajednica je počela intervenirati i NATO bombardira položaje VRS. Danijel kaže Ajli da će se sastati sa vojnicima u crkvi jer tamo nikada nema napada. Kada tamo dođu, eksplodira bomba i njihov vod biva napadnut od Armije BiH. Danijel preživi i shvati da ga je Ajla izdala te da je cijelo vrijeme samo glumila da je zaljubljena u njega. Iz bijesa ju ubije, no tada shvati besmislenost cijelog rata. Odlazi do postaje UNPROFOR-a, te se predaje uz riječi da je ratni zločinac.

Glavne uloge[uredi | uredi kod]

Nagrade[uredi | uredi kod]

Kontroverze u Republici Srpskoj[uredi | uredi kod]

Angelina Jolie i Brad Pitt na setu filma

Film nije dobro primljen u Republici Srpskoj, a neki mediji su krivo prenosili izvještaje o njemu i time stvarali negativnu percepciju i prije premijere. Objavljena je vijest da se u odjavnoj špici navodi da je u ratu u BiH ubijeno 300 tisuća Bošnjaka, ali se ispostavilo da to nigdje ne piše u filmu.[4] Pojavila se i dezinformacija da je Angelina Jolie pozvala na ukidanje RS, no ona je i to ubrzo demantirala.[5] Na facebooku su neki srpski pojedinci javno pozvali na organizirano davanje filmu ocjene "1" na siteu IMDb, čime je umjetno srušen rejting ostvarenja i prije premijere na području Balkana.[6]

Prilikom premijere filma u Beogradu, samo je 12 gledatelja bilo u kinu.[7]

Unatoč odluci Vladimira Ljevara da ne želi prikazivanje filma u svojim kino dvoranama zbog "antisrpskog" naboja, U zemlju krvi i meda ipak je imao neslužbenu premijernu projekciju u RS. Na adrese medija u BiH u kružio je e-mail djevojke iz Prijedora koja je najavila kako će u svom stanu u tom gradu upriličiti gledanje filma za sve koji su za to zainteresirani. "Odlučila sam (film) ilegalno skinuti s interneta i napraviti premijeru s obzirom na to da je postalo očigledno kako živimo pod diktaturom nacionalizma u kojem individualci odlučuju u naše ime za dobrobit našeg zajedničkog identiteta nacionalnosti i duša", napisala je u poruci djevojka koja identitet nije otkrila predstavivši se tek facebookovskim nadimkom Radost Stroynik.[8][9]

Kritike[uredi | uredi kod]

Nikad ispod razine kompetentnosti, [film] je jasan rezultat iskrene, dugo njegovane želje za podizanjem svijesti o ovim užasnim, dehumanizirajućim događajima. Često se govori da oni koji zaborave prošlost su osuđeni ju ponoviti, te sa tim na umu ovo je potpuno plemenit pothvat.

– Robert Beames[10]

Ali i posve neovisno o ideologiji, U zemlji krvi i meda slabašan je film. Središnji odnos Danijela i “robinjice” Ajle psihološki je potpuno neuvjerljiv, a njegovo mehaničko alterniranje između nježne romanse i sadomazohizma pokazuje koliko Angelini Jolie nedostaje scenarističke i redateljske vrsnoće. Neka pak dramaturška rješenja upravo su diletantska, ali ipak nije sve crno – rana scena silovanja prilično je snažna, a glumačka ekipa predvođena Zanom Marjanović kao Ajlom solidna.

– Damir Radić[11]

Jolijin film je jasno usmjeren, sa smislom za evokativnu kompoziciju i snažnim osjećajem za sablažnjivost okićenu jednako dobro u napetost šokantne tišine prilikom očekivanja muke...Kako godine prolaze, leševi se gomilaju, apstraktno postaje osobno, a živi se reduciraju samo na njihovu religiju, narodnost, politiku ili bilo što drugo izuzev njihove temeljne čovječnosti. U zemlji krvi i meda na kraju postaje skup poučnih trenutaka, kao što bi svaka dobra alegorija i trebala biti, te ima naraciju koju također alegorija treba imati, uključujući prizore koji se ukopaju u psihu sa proračunatum umjetnošću.

– Andrea Chase[12]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Behn, Beatrice (23. 2. 2012). „In the Land of Blood and Honey”. Kino Zeit. 
  2. ↑ „Ovim filmom željela sam kritizirati međunarodnu zajednicu”. Dnevnik.hr. 14. 2. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-16. Pristupljeno 2015-03-11. 
  3. ↑ „Angelina Jolie otišla iz Zagreba, no obećala se vratiti s obitelji”. Dnevnik.hr. 17. 2. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-19. Pristupljeno 2015-03-11. 
  4. ↑ Sinovčić, Dean. „Berlinale, 1. dan: "Partizanski" film Angeline Jolie”. Nacional. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-15. Pristupljeno 2015-03-11. 
  5. ↑ „Angelina Jolie u pismu Srbima - Nisam od Obame tražila ukidanje Republike Srpske”. Index.hr. 29. 1. 2012. 
  6. ↑ „Srbi objavili rat glumici: Anđo, ne znaš šta te čeka”. Kurir. 20. 1. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-20. Pristupljeno 2015-03-11. 
  7. ↑ „Angelinin film u Srbiji pogledalo samo 12 ljudi, troje izašlo prije kraja”. Dnevnik.hr. 24. 2. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-29. Pristupljeno 2015-03-11. 
  8. ↑ „U Sarajevu očekuju Jolie i Pitta, u RS "ilegalna" projekcija”. Novi list. 8. 2. 2012. Pristupljeno 25-02-2012. 
  9. ↑ „Jolie's new film draws fire in RS”. Setimes. 14. 2. 2012. Pristupljeno 27-02-2012. 
  10. ↑ Beams, Robert (15. 2. 2012). „Berlin Film Festival: Angelina Jolie's In the Land of Blood and Honey, review”. The Telegraph. 
  11. ↑ Radić, Damir (25. 2. 2012). „Sve četnik do četnika”. Novosti. 
  12. ↑ Chase, Andrea. „Angelina Jolie's In the Land of Blood and Honey, review”. Killer Movie Reviews. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=U_zemlji_krvi_i_meda&oldid=41831443