Theophil Hansen

Izvor: Wikipedia
Theophil Hansen

Portret Theophila Hansena (litografija Josefa Bauera iz 1880.)
Rođenje 13. jul, 1813.
Kopenhagen, Kraljevina Danska
Smrt 17. februar, 1891.
Beč, Austro-Ugarska
Polje arhitektura
Pokret historicizam
Djela Palača parlamenta (Beč)
Musikverein (Beč)

Theophil Hansen (* Kopenhagen, 13. jul, 1813. † Beč, 17. februar, 1891. [1]), bio je jedan od najznačanijih bečkih i atenskih arhitekata historicizma.

Hansen je svjetski poznat po Palači austrijskog parlamenta koju je podignuo na bečkoj Ringstrasse. [1]

Biografija[uredi - уреди]

Theophil Hansen je kao Danac studirao arhitekturu u Berlinu na Bauakademie, gdje je bio pod snažnim uticajem Karla Friedricha Schinkela i u Beču.

Nova Atenska akademija

Od 1837. živi u Ateni, gdje proučava bizantsku arhitekturu i umjetnost. [1] Njegov prvi atenski projekt bila je zgrada Opservatorija (1842.), nakon tog podigao je do 1859. tri reprezentativne građevine, koje su danas poznate kao Hansenova atenska trilogija; Palaču Akademije , Nacionalnu biblioteku i Palaču Nacionalnog Kapodistrianskog univerziteta (zajedno sa bratom Christianom Hansenom). Georgios Sinas bogati bečki bankar grčkog porijekla, koji je financirao izgradnju Opservatorija, pozvao ga je u Beč. u koji se Hansen preselio - 1846. Ispočetka je radio u birou Ludwiga Förstera, kasnije samostalno, tad je postao jedan od glavnih zagovornika kasnog romantizma. Ispočetka je pod atenskim utjecajem preferirao neki hibrid u bizantskom stilu, kakav mu je bio projekt iz 1856. za Vojni muzej u Bečkom Arsenalu, ali se negdje oko 1859. uspio osloboditi tih utjecaja i uspio iznjedriti takozvani Bečki stil (Wiener stil). [1]

Palača bečkog Musikvereina

U biti to je bio historicizam ali ovaj put u stilu neorenesanse, i to pomalo asketski sa klasičnim formama, što je pridonijelo monumentalnosti njegovih građevina, takva je bila palača Musikvereina koju je podigao pored bečke Ringstrasse - 1870. I sva njegova ostala ostvarenja uz Ringstrasse, naročito Palača parlamenta, koju je podigao između 1874. - 1883., (kuriozum je da je htio da bude polikromna kao grčki hramovi) ali i ostale palače svojom su discipliniranom monumentalnošću simbolizirale vrhunac asketskog stila bečkog historicizma. One su i podsjetnik na vodeću ulogu koju je Austro-Ugarska u tom vremenu imala na planu arhitekture. [1]

Hansen je preferirao raditi s umjetnicima koji su prilagođavali njegovim direktivama, kao što su to bili Carl Heinrich Rahl i Vincenz Pilz.

Od 1863. postao je Austro-Ugarski građanin, a od 1868. profesor na Bečkoj umjetničkoj akademiji u kojoj se zalagao da se njegovi studenti - budući arhitekti, specijaliziraju za neki od historijskih stilova. [1] Odgojio je veliki broj studenata, od kojih su mnogi postali njegovi suradnici, poput; Hansa Wilhelma Auera, Ernsta Zillera, Georga Niemanna, čak je i Otto Wagner jedno vrijeme radio u njegovom birou. [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 "Hansen, Theophil Freiherr von" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.h/h173195.htm. pristupljeno 18. 03. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]