Akademie der bildenden Künste

Izvor: Wikipedia
Akademie der bildenden Künste

Wienerakademie.jpg
Fasada glavne zgrade akademije na Ringstrasse

Datum osnivanja 1688. [1]
Tip javni
Sedište Beč ( Austrija)
Dekan Eva Blimlinger
Studenata 1268
Mrežno mesto www.akbild

Akademie der bildenden Künste prevedeno Akadamija likovne umjetnosti je cijenjena umjetnička akademija iz Beča u Austriji.

Historija[uredi - уреди]

Kao godina osnivanja Akadamije uzima se 1688. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih cehovskih okvira. [1]Od 1692. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od habsburgškog dvora i tako postala Carska akadamija. Ali je ona - 1714. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. [1]

Obnovljena je 1726. na čelu sa Jacob van Schuppenom, prvim carskim slikarem, ovaj put kao dvorska škola za slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu pod imenom K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst, od 1751. škola ima statut, vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali vjerski liceji (koledži). U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer osnovao Akadamiju bakropisa (K.k. Kupferstecher-Academie) - 1766., a 1767. Anton Domanek konkurentsku Graversku akademiju (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one - 1772., integrirane u Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti zajedno sa postojećom akademijom. Njima se 1786. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (Kommerzial Zeichnungs Akademie osnovana 1758.)

Između 1812. - 1850. ta Akadamija imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti habsburgške monarhije. Od 1872. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između 1872.- 1877. podigao arhitekt Theophil Hansen na Ringstrasse. Od 1998. Akadamija djeluje u okviru Univerziteta u Beču. [1]

Struktura i organizacija danas[uredi - уреди]

Bečka akadamija likovne umjetnosti danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči slikarstvo i grafika, 2 klase posvećene skulpturi i 1 za medaljere i minijaturiste. Dvije klase za arhitekturu (s tri povezana fakultetska odjela), jedan za scenografiju, jedan za restauraciju i konzervaciju i jedan dekoraciju. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o bojama i kemiju i 4 odjela za studij kulture: historija umjetnosti, suvremena umjetnost, sakralna umjetnost, filozofija i estetika. [1]

Bečka akadamija ima veliku biblioteku, 1997. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu Akadamije djeluje i galerija i Arhiv Otta Wagnera. Uz sve to Akadamija posjeduje i veliku zbirku bakropisa, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi - Akademiehof. Ona je pored Albertine najveća austrijska grafička zbirka. [1]

Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje[uredi - уреди]

Bečka akadamija izvršila je vrlo snažan uticaj na likovne umjetnosti po svim južnoslavenskim zemljama jer do 1907. kad je osnovana zagrebačka akademija [2]nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali Bela Čikoš Sesija, Oton Iveković, Menci Klement Crnčić, Robert Frangeš Mihanović (prvi profesori na zagrebačkoj akademiji) a i Uroš Predić, Paja Jovanović, i mnogi drugi slikari i kipari s kraja 19. vijeka.

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 "Akademie der bildenden Künste in Wien" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm. pristupljeno 16. 03. 2013. 
  2. "Povijest Akademije" (hrvatski). Akademija likovnih umjetnosti. http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1. pristupljeno 16. 03. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]