Sjeverna Osetija-Alanija

Izvor: Wikipedia
Republika Sjeverna Osetija-Alanija
Республика Северная Осетия-Алания
Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ    
Flag of North Ossetia.svg NorthOssetia-AlaniaCoatofArms.png
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije
RussiaNorthOssetia-Alania2005.png
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Vladikavkaz
Površina

- ukupno
- % vode

85. po veličini

- 8.000 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

68. po veličini

- 710.275 (2002.)
- 88,8/km²

Politički status republika
Federalni okrug Južni
Privredna regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski, osetski
predsjednik Taimuraz Dzambekovič Mamsurov
(Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar
(Премьер-министр)
Alan Georgijevič Boradzov
(Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo (32)
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Larisa Habicova
(Лариса Хабицова)
Himna -
Automobilska oznaka 15
Vremenska zona RTZ2.png
Moskovsko vrijeme (UTC+3)

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Historija[uredi - уреди]

Geografija[uredi - уреди]

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dijel republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% ozemlja ove republike je pod šumama.

Rijeke[uredi - уреди]

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

Jezera[uredi - уреди]

Planine[uredi - уреди]

Karta sa označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije
Karta Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4.780 m) i Ulipata (4.638 m).

Prirodna bogatstva[uredi - уреди]

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima[uredi - уреди]

Klima je umjereno kontinentalna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: -5 °C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +24 °C
  • Prosječna godišnja količina padalina: 400-700 mm u nizinskom dijelu, preko 1.000 mm u gorju

Upravna podjela[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

  • Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
    • gradsko: 464.875 (65,5%)
    • selsko: 245.400 (34,5%)
    • muškaraca: 336.035 (47,3%)
    • žena: 374.240 (52,7%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.114
  • Prosječna dob: 33,8 g.
    • u gradu: 34,2 g.
    • na selu: 32,9 g.
    • muška: 30,4 g.
    • ženska: 36,9 g.
  • Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
    • gradskih: 143.397 (sa 447.884 st.)
    • selskih: 56.794 (sa 242.922 st.)
  • Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera[uredi - уреди]

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi[uredi - уреди]

Politika[uredi - уреди]

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura[uredi - уреди]

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta[uredi - уреди]

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Privreda[uredi - уреди]

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, sa brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram i t.d.), elektrotehnička , kemijska] i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet[uredi - уреди]

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz sa Prekokavkazjem.

Turizam[uredi - уреди]

Razno[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Opće[uredi - уреди]

Prosvjeta[uredi - уреди]

Masmediji[uredi - уреди]