Mari El

Izvor: Wikipedia
Republika Marijska
Респу́блика Мари́й Эл
Марий Эл Республика    
MariElFlag.png Coat of Arms of Mariy-El.png
Zastava Marijske Grb Marijske
RussiaMariEl2005.png
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Joškar-Ola
Površina

- ukupno
- % vode

75. po veličini

- 23.200 km²
- 4%, od čega 1% močvare

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

66 po veličini

- 727.979 (2002.)
- 31,4/km²

Politički status [[{{{pol stat poveznica}}}|republika]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Privolški]]
Privredna regija Volga-Vjatka
Službeni jezici ruski, nizinski marijski
Predsjednik
Президент
Leonid Igorevič Markelov
Леонид Игоревич Маркелов
Predsjednik Vlade
Председатель правительства
Dmitrij Jevgenjevič Frolov
Дмитрий Евгениевич Фролов
Zakonodavno tijelo ...
Glava zakonodavne vlasti
Глава законодательной власти
...
Himna -
Automobilska oznaka 12
Vremenska zona RTZ2.png
Moskovsko vrijeme (UTC+3)
MariEl03.png

Republika Marijska ili Mari-El (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.

Zemljopis[uredi - уреди]

Marijska se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57% ozemlja ove republike je pokriveno šumama.

  • Površina: 23.200 km².
  • Granice:
  • Najviši vrh: 278 m
  • Najveća udaljenost sjever-jug: nema podataka
  • Najveća udaljenost istok-zapad: nema podataka
  • Prosječno visina : nema podataka

Rijeke[uredi - уреди]

U Marijskoj ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.

Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:

Jezera[uredi - уреди]

Ima preko 200 jezera u Marijskoj, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1-3 m.

Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10-70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5-1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.

Veća jezera su:

Gorja[uredi - уреди]

Prirodna bogatstva[uredi - уреди]

U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.

Klima[uredi - уреди]

Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.

  • Prosječna siječanjska temperatura: −13 °C
  • Prosječna srpanjska temperatura: +19 °C
  • Prosječna godišnja količina padaline: 450-500 mm

Upravna podjela[uredi - уреди]

Stanovništvo[uredi - уреди]

Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.

Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, zajedno sa ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.

Marijci nisu imali označeno ozemlje prije ruske revolucije 1917.. Danas samo 48,3% Marijaca žive u Marijskoj. 4,1% Marijaca živi izvan Ruske Federacije.

Struktura po narodnosti:

Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6% stanovništva.

  • Broj stanovnika: 727.979 (2002.)
    • gradsko: 459.687 (63.1%)
    • selsko: 268.292 (36.9%)
    • muško: 338.485 (46.5%)
    • žensko: 389.494 (53.5%)
  • žena na 1000 muškaraca: 1.151
  • Prosječna dob: 36,7 g.
    • gradska: 36,7 g.
    • seoska: 36,7 g.
    • muška: 34,0 g.
    • ženska: 39,0 g.
  • Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi)
    • gradskih: 173.246 (sa 455.006 ljudi)
    • seoskih: 90.136 (sa 262.932 ljudi)
  • Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka

Historija[uredi - уреди]

Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog kanata 1552. godine.

Marijska Autonomna Oblast je uspostavljena 4.11. 1920..
Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5.12. 1936. godine.

Autonomna republika Marijska u današnjem obliku je stvorena 22.12. 1990. godine.

Politika[uredi - уреди]

Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine.
Mandat mu istječe 2008. godine.

Privreda[uredi - уреди]

Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.

Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.

Transport[uredi - уреди]

U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).

Kultura[uredi - уреди]

Ima osam muzeja u Marijskoj republici. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.

Obrazovanje[uredi - уреди]

Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.

Vjera[uredi - уреди]

Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.

Tradicionalna marijska religija marlakršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.

Turizam[uredi - уреди]

Marijska je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]