Brjanska oblast

Brjanska oblast
Брянская область
     

Zastava Brjanske oblasti Grb Brjanske oblasti
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
...	Brjansk
Površina - ukupno - % vode	65. po veličini - 34.900 km² - zanemarivo
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	38. po veličini - 1.378.941 (2002) - 39.5/km²
Politički status	Oblast
Federalni okrug	Središnji
Privredna regija	Središnja
Službeni jezici	ruski
Gubernator Губернатор	Nikolaj Vasiljevič Denjin Николай Васильевич Денин
Prvi zamjenik Первый заместитель	...
Zakonodavno tijelo	Oblastna Duma Oбластнaя Думa
Predsjedatelj Brjanske oblastne Dume Председатель Брянской областной Думы	Vladimir Iljič Gajdukov Владимир Ильич Гайдуков
Himna	Шумел сурово Брянский лес
Automobilska oznaka	32
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC + 3)

Brjanska oblast (ruski: Бря́нская о́бласть) je federalni subjekt Ruske federacije, i kao što naziv govori, po vrsti je oblast.

Upravno joj je sjedište grad Brjansk.

Trenutni guverner joj je Nikolaj Denjin.

Površina: 34.900 km²

Broj stanovnika: 1.378.941 (sveruski popis stanovništva 2002.)

Povijest

Do 5.7. 1944. bila je dijelom Orelske oblasti .

Geografski položaj

Brjanska se oblast smjestila u zapadnom dijelu Ruske nizine , i zauzima središnji dijel porječja rijeke Desne i šumoviti predjel između nje i rijeke Oke.

Krajnje točke:

• najsjevernija: 54° sjeverne zemljopisne širine
• najjužnija: 52° 10' sjeverne zemljopisne širine
• najzapadnija: 31° 10' istočne zemljopisne dužine
• najistočnija: 35° 20' istočne zemljopisne dužine

Brjanska oblast na sjeveru međi sa Smolenskom oblasti, na zapadu sa Gomeljskom oblašću i Mahiljovskom oblasti u Bjelorusiji, na istoku sa Kaluškom oblasti i Orelskom oblasti te na jugu sa Kurskom oblasti i s ukrajinskim oblastima: Černihivskom oblašću i Sumskom oblašću.

Važniji gradovi

• Brjansk
• Djatkovo
• Klinci
• Novozibkov
• Seljco

Vanjske veze

U Wikimedijinom spremniku nalazi se još materijala vezanih uz temu:

Brjanska oblast

• Službene stranice (na ruskem jeziku).

Administrativne podjele Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka Federalni gradovi Moskva | Petrograd Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj. 2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008. 3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški