Čitska oblast

Izvor: Wikipedia
Čitska oblast
Чити́нская о́бласть
     
Flag of Zabaykalsky Krai.svg Chita Oblast coat of arms.jpg
Zastava Čitske oblasti Grb Čitske oblasti
RussiaChita2007-07.png
Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
... Čita
Površina

- ukupno
- % vode

po veličini

- km²
-

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

po veličini

- ()
- /km²

Politički status Oblast
Federalni okrug Sibirski
Privredna regija
Službeni jezici ruski
'
'
Zakonodavno tijelo
'
Himna
Automobilska oznaka
Vremenska zona RTZ8.png
Jakutsko vrijeme
(UTC + 9/+10)

Čitska oblast (ruski: Чити́нская о́бласть, Čitinskaja oblast) je federalni subjekt Rusije (oblast) u jugoistočnom Sibiru. Upravno središte je Čita. Ima dugu međunarodnu granicu s Kinom (998 km) i Mongolijom (868 km) te unutarnju granicu s Irkutskom i Amurskom oblasti, kao i s Burjatskom i Jakutskom republikom. U njoj se nalazi Aginskoburjatski autonomni okrug.

Teritoriju današnje Čitske oblasti su prvi istraćili kozaci na čelu s Pjotrom Beketovom 1653. Naseljavanje i razvoj je počeo kako bi se ojačala s ruska granica s Kinom i Mongolijom, eksploatirali mineralni resursi te gradila Transsibirska željeznica. Godine 1920. Čita je postala glavni grad Dalekoistočne republike, koja se spojila s Rusijom u novembru 1922. godine, mjesec dana prije stvaranja Sovjetskog Saveza. Godine 1923. je formiran Zabajkalski kraj koji se 1937. transformirao u današnju Čitsku oblast. Referendum o spajajnju Aginoburjatskog autnomnog okrzuga u Zabajkalski kraj je održan 11.3. 2007; s obzirom da je uspio, nova regija će se formirati 1.3. 2008.

Oblast je bogata metalima, kao i plemenitim metalima, ugljenom, drvenim ugljenom i mineralnom vodom. U njoj se nalaze ruske rezerve visokoobogaćenog uranija koje se procjenjuju na 145.400 tona. Većina ovih depozita se nalazi kraj Krasnokamenska, nalazišta kojim upravlja Priargunskij rudarsko-kemijski kombinat (PMCC).[1] Šume pokrivaju 60% terirtorije. Zbog toga su glavne privredne grane oblasti metalurgija, gorivo i drvo. Također ima razvijenu prerađivačku i prehrambenu industiju. Lokalna poljopriverda se temelji na uzgajanju krava, ovaca i jelena.


Vikizvornik
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za:


Administrativne podjele Rusije Zastava Rusije
Ruski federalni subjekti
Ruske republike Adigeja | Altajska | Baškirija | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Ingušetija | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Mari El | Mordovija | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Krajevi Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski¹ | Permski | Primorski | Stavropoljski
Oblasti Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska | Irkutska² | Ivanovska | Jaroslavljska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska³ | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka
Federalni gradovi Moskva | Petrograd
Autonomne oblasti Židovska
Autonomni okruzi Aginskoburjatski | Čukotski | Evenčki¹ | Hantijsko-Mansijski | Korjački³ | Nenečki | Tajmirski¹ | Ustordinski² | Jamalskonenečki
1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski federalni okruzi
Centralni | Južni | Sjeverozapadni | Dalekoistočni | Sibirski | Uralski | Privolški