Čitska oblast
|
|||||
![]() Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji |
|||||
| ... | Čita | ||||
| Površina - ukupno |
po veličini - km² |
||||
| Stanovništvo - Ukupno |
po veličini - () |
||||
| Politički status | Oblast | ||||
| Federalni okrug | Sibirski | ||||
| Privredna regija | |||||
| Službeni jezici | ruski | ||||
| ' | |||||
| ' | |||||
| Zakonodavno tijelo | |||||
| ' | |||||
| Himna | |||||
| Automobilska oznaka | |||||
| Vremenska zona | ![]() Jakutsko vrijeme (UTC + 9/+10) |
||||
Čitska oblast (ruski: Чити́нская о́бласть, Čitinskaja oblast) je federalni subjekt Rusije (oblast) u jugoistočnom Sibiru. Upravno središte je Čita. Ima dugu međunarodnu granicu s Kinom (998 km) i Mongolijom (868 km) te unutarnju granicu s Irkutskom i Amurskom oblasti, kao i s Burjatskom i Jakutskom republikom. U njoj se nalazi Aginskoburjatski autonomni okrug.
Teritoriju današnje Čitske oblasti su prvi istraćili kozaci na čelu s Pjotrom Beketovom 1653. Naseljavanje i razvoj je počeo kako bi se ojačala s ruska granica s Kinom i Mongolijom, eksploatirali mineralni resursi te gradila Transsibirska željeznica. Godine 1920. Čita je postala glavni grad Dalekoistočne republike, koja se spojila s Rusijom u novembru 1922. godine, mjesec dana prije stvaranja Sovjetskog Saveza. Godine 1923. je formiran Zabajkalski kraj koji se 1937. transformirao u današnju Čitsku oblast. Referendum o spajajnju Aginoburjatskog autnomnog okrzuga u Zabajkalski kraj je održan 11.3. 2007; s obzirom da je uspio, nova regija će se formirati 1.3. 2008.
Oblast je bogata metalima, kao i plemenitim metalima, ugljenom, drvenim ugljenom i mineralnom vodom. U njoj se nalaze ruske rezerve visokoobogaćenog uranija koje se procjenjuju na 145.400 tona. Većina ovih depozita se nalazi kraj Krasnokamenska, nalazišta kojim upravlja Priargunskij rudarsko-kemijski kombinat (PMCC).[1] Šume pokrivaju 60% terirtorije. Zbog toga su glavne privredne grane oblasti metalurgija, gorivo i drvo. Također ima razvijenu prerađivačku i prehrambenu industiju. Lokalna poljopriverda se temelji na uzgajanju krava, ovaca i jelena.

